Ljepota klasicnih stilova

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Klasika je vjecna, pa tako i klasicni stilovi uredenja interijera imaju svoje vjerne sljedbenike, koji i u 21. stoljecu žele osjetiti duh prošlih vremena. Profinjenost, elegancija, ljepota i kvaliteta materijala, osobitost izrade, koja elemente namještaja cini tako posebnima, samo su neki od razloga zašto odabrati klasicni stil uredenja doma.



Izvorni komadi namještaja iz pojedinih stilskih razdoblja imaju visoku cijenu i nisu lako dostupni, no na tržištu se mogu naci replike namještaja ili novodizajnirani komadi, koji osnovu vuku iz odredenog stila, a prilagodeni su potrebama suvremenog stanovanja. Ovakva vrsta klasicnog namještaja je najpolularnija, a pogotovo medu mladim generacijama, koje žele spojiti profinjeno stanovanje s modernim nacinom života.

Najpopularnije stilove uredenja, kada se govori o klasicnim stilovima, predstavljaju barok, empire i bidermajer. To su stilovi koji se pojavljuju od 17. stoljeca, a uspješno zadovoljavaju potrebe suvremenih kucanstava. Primjenom trendovskih boja i rasporeda namještaja u prostoru, osuvremenit cete ih i shvatiti zašto je klasika vjecna.



Komadi namještaja, koji i danas privlace pažnju, stvaraju osobite ugodaje u prostoru, a pogotovo u kombinaciji s dekorativnim tkaninama, rasvjetnim tijelima, tepisima i ostalim detaljima.

Barok se pojavljuje u 17. stoljecu, a u izradi namještaja i opremanju interijera karakterizira ga dinamicnost forme te igra svjetlosti i sjene. Materijali se obraduju na nacin da svaki element naglašava pokret i zakrivljenost, a dodatno se ukrašavaju plemenitim materijalima, poludragim i dragim kamenjem, sedefom, itd. Dekoracijama u kombinaciji s drvetom, dolazi do punog izražaja refleksija svjetlosti, koja dinamizira elemente namještaja i time barok ispunjava svoje osnovne namjere. Ornamenti su najcešce u obliku školjki i akantusovog lišca. Istancane rezbarije, bogate intarzije, vitki stupovi i zakrivljene linije, cine barok osobitim i popularnim sve do danas.



Empire je stil proizašao iz klasicizma, koji se javlja u periodu izmedu baroka i bidermajera. Karakteriziraju ga strogost i raskoš. Napoleon je prihvatio klasicizam kao državni stil za vrijeme svoje vladavine, a oduševljavala ga je rimska antika. Empire se iz Francuske raširio po cijeloj Europi. Karakterizira ga lakirani namještaj, dekoracije s pozlatama, a u upotrebi je cesto crna boja. Empire, kao inspiracija „modernog“ klasicnog namještaja, nudi umjerenije linije s istaknutim detaljima ovog stila kao i kvalitetne vrste drva od koga se ovakav namještaj izraduje.

Bidermajer se razvio kao reakcija na empire, koji je prevladavao do 1814. godine. Prvi elementi namještaja u bidermajeru su nastali u Becu. Karakteriziraju ih prakticnost i skromnost u odnosu na prethodni stil, ali je istovremeno udoban i komforan što se osobito osjeca kroz sjedece garniture. Naglašena je intimnost i funkcionalnost što je osnovni razlog popularnosti ovog stila sve do danas. Na bidermajer su utjecali svi prethodni stilovi i moglo bi se reci da je uzeo najbolje od svakog prethodnog.



U opremanju stambenih interijera se redovito primjenjuju stolice, sofe, vitrine, komode, pisaci stolovi, police za knjige, nocni ormarici, itd. Za dekoriranje se koriste ušivena dugmad, intarzije, trake, cipka. Najpopularniji materijali su drvo, koža, željezo, itd. Forme su jednostavne i funkcionalne za primjenu. Bidermajer iskazuje prve rezultate industrijalizacije i standardizacije i to je tipican stil gradanskog društva.

Danas se na tržištu pojavljuju linije namještaja pod razlicitim komercijalnim nazivima, koje predstavljaju mješavine klasicnih i modernih stilova. Možemo reci da su ovakve mješavine produkt renomiranih dizajnerskih imena i tvrtki proizvodaca i predstavljaju pravo osvježenje klasicnih stilova, jer ih približavaju i onima koji nisu njihovi ljubitelji. Na taj se nacin ponovo dokazuje da se klasicni stilovi lako transformiraju i prilagodavaju svim pojedincima i njihovim zahtjevima. (Monika Galovic, dipl. ing. arh.)

www.interijernet.hr


Podijeli: Facebook Twiter