Na izborima za Sabor, što će se održati 8. studenoga ove godine, birači će prvi put moći glasati preferencijski za hrvatske parlamentarne zastupnike. Na izbornim listićima koji će biti mamutski, bit će imenom i prezimenom stoga navedeni baš svi izborni kandidati, i ovi izbori bit će zanimljivi već po tome što će biti izmjerena politička težina svakog od kandidata.
Preferencijski glas znači da osoba koja dobije minimalno deset posto ukupnih glasova koje je dobila njegova lista automatski preskače svoje kolege s liste i izravno ulazi u Sabor. A ako je takvih više, tada prednost ima onaj koji je osvojio veći postotak.
Ključne liste
Kao što je poznato, hrvatski birači imali su već dva puta ranije na europskim izborima prilike na ovaj način glasati - tada se vidjelo koliko preferencijsko glasanje može biti politički zanimljivo jer su, primjerice, Ruža Tomašić na listi HDZ-a, i Tonino Picula na listi SDP-a za Europski parlament premoćno prestigli neke druge kandidate sa svojih lista.
Da bi se preferencijsko glasanje provelo na ispravan način, najvažnije je zapamtiti da se ne može glasati za jednu listu, a kandidata s druge liste. Naime, smatra se da preferencijski glas samo dodatno "potvrđuje" politički stav birača - ključno je za koju listu se glasa, a preferencijski glas za određenu osobu na neki način je "luksuz" za birača, dodana vrijednost.
A nakon što je Zakon o izboru zastupnika nedavno izmijenjen i na neki način čak liberaliziran u tim tehnikalijama, postalo je jasno da listić vrijedi čak i ako birač zaokruži samo listu, a nekog od kandidata ili čak sve - prekriži. Doslovce, lista vam se sviđa, ali neki kandidat baš i ne - slobodno ga se može prekrižiti, listić će vrijediti svejedno, barem kako nam je to rastumačio ministar uprave Arsen Bauk.
Besana noć
Jasno je da preferencijski glas donosi i neke rizike - primjerice, na izborima u BiH bilo je nedavno puno dopisivanja preferencijskih glasova na listiće na kojima je bila zaokružena samo jedna od lista. Stoga iz GONG-a upozoravaju na odgovornost biračkih odbora.
- Članovi biračkih odbora moraju biti dobro educirani i vrlo strogo poštovati stroge zakonske odredbe o tome koji je listić važeći, a koji ne. Na njima je golema odgovornost, zato sastav biračkih odbora jest takav da je u svakome od njih po jedan predstavnik vladajuće stranke, po jedan opozicijske, a predsjednik i potpredsjednik su obavezno nestranački ljudi. Preferencijalno glasanje traži dodatno znanje i članova odbora, ali i birača, i ono na neki način uvijek teoretski povećava mogućnost manipulacija. Zato je važno da praksa u brojenju glasova bude objektivna i odgovorna - kaže Dragan Zelić iz GONG-a.
On javnost upozorava na još jednu stvar na ovim izborima - upravo zbog preferencijalnoga glasanja pri kojemu su procedure brojenja glasova i vođenja zapisnika mnogo kompliciranije, birači moraju znati da ovoga puta vjerojatno ni do ponoći neće biti poznati prvi neslužbeni i nepotpuni podaci. Obično se već oko 21 ili 22 sata znalo kako su izbori prošli na oko 70 posto biračkih mjesta, no ovoga puta javnost će se morati puno duže strpjeti do prvih rezultata.
Kad se zna i da su dva najveća politička bloka dosta izjednačena te da će svaki glas biti vaga, jasno je da će noć 8. studenoga biti za mnoge besana. (T. TOMIČIĆ/NL)