Ako neki birac u nedjelju 22. sijecnja odnese doma kao suvenir svoj glasacki listic s državnog referenduma, ta ce osoba biti protiv ulaska Hrvatske u EU. Tako ce se tretirati i svi nevažeci glasacki listici. To su oni na kojima se ne može sa sigurnošcu i nedvojbeno utvrditi volja biraca, oni gdje su zaokružena oba ponudena odgovora, kao i oni gdje nije zaokružen niti jedan odgovor ili je na njemu nešto nadopisano... Naime, po najvišem pravnom aktu hrvatske države, Ustavu RH, na koji su se pozvali i u DIP-u u priopcenju o nacinu donošenja odluke na državnom referendumu, odluka o udruživanju Republike Hrvatske "donosi se na referendumu vecinom glasova biraca koji su pristupili referendumu".
A birac je pristupio referendumu kada je uzeo glasacki listic nakon što ga je biracki odbor našao u izvodu biraca za to glasacko mjesto i zaokružio. Za usporedbu, broj nevažecih listica se na nedavno završenim parlamentarnim izborima kretao od 0,98 do 2,85 posto, ali to nije imalo nikakvog utjecaja na izborni rezultat. Tako je 2,85 posto nevažecih listica bilo pri glasanju za predstavnika talijanske nacionalne manjine, gdje je bio samo jedan kandidat Furio Radin, koji je izabran sa sto posto glasova.
Ako na referendumsko pitanje "Jeste li za clanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji" odgovor "za" zaokruži najmanje 50 posto onih koji su pristupili referendumskom izjašnjavanju plus jedan birac, onda su biraci dali zeleno svjetlo da Hrvatska postane 28. clanica europske obitelji. Ako odluka o udruživanju Hrvatske ne bude donesena, onda je novo izjašnjavanje o istom pitanju moguce tek za šest mjeseci.
Da birace jako zanima referendum dalo bi se zakljuciti prema tome što se do 7. sijecnja 15.117 osoba privremeno ispisalo iz birackog popisa u svom mjestu jer ce 22. sijecnja biti negdje drugdje pa tamo žele glasati. Tim se podatkom, koji je tri puta veci od onoga za parlamentarne izbore, pohvalio i ministar uprave Arsen Bauk.
U popisu biraca ima nešto više od 4,5 milijuna osoba, od kojih u inozemstvu 412.628, a glasat ce se na 6.748 birackih mjesta, od cega ce ih 106 biti van granica Hrvatske u 52 zemlje (najviše 24 birališta bit ce u BiH). U Istri ima nešto manje od 200 tisuca biraca, a izjašnjavanje ce biti na 281 biralištu (u odnosu na parlamentarne izbore jedina su promjena dva biracka mjesta manje u opcini Fažana).
Jeste li upisani u popis biraca i koje je vaše biracko mjesto, možete
provjeriti na internetskoj stranici DIP-a www.izbori.hr. Potrebno je
upisati JMBG, ali nemojte slucajno upisati OIB jer ce tada odgovor biti
da niste upisani u popis biraca. Provjeru možete obaviti i mobilnim
telefonom ako ste korisnici T-Mobilea i VIP-a. Dovoljno je da pošaljete
SMS sa svojim JMBG-om na broj 5454.
Nadležni su ministri odredili gdje ce se izjašnjavati pomorci, osobe lišene slobode i pripadnici Oružanih snaga. Invalidne i nepismene osobe mogu na izjašnjavanje doci u pratnji osobe koja ce im pomoci. Bolesni biraci ili oni koji iz opravdanih razloga ne mogu doci na biracko mjesto, mogu kontaktirati Odbor za provodenje glasanja (tako se službeno zovu biracki odbori kada se radi o državnom referendumu, op.a.), koji ce ih posjetiti kod kuce ako to bude bilo moguce organizirati. Naime, u svakom trenutku na birackom mjestu moraju biti svi clanovi Odbora (predsjednik i dva clana) ili njihovi zamjenici. Ako birac nije upisan u izvod iz popisa biraca na svom mjestu glasanja, morat ce u maticni ured (bit ce dežurni od 7 do 19 sati, koliko i traje referendumsko izjašnjavanje) po potvrdu pa s njom nazad na glasanje.
Promatrace mogu imati nevladine udruge koje djeluju na podrucju neovisnog promatranja izbornih postupaka i referenduma te promicanju ljudskih i gradanskih prava te politicke stranke, dok strane promatrace mogu imati medunarodne organizacije koje djeluju u Hrvatskoj.
Kod referenduma nema, kao kod izbora, šutnje, ali 50 metara od mjesta izjašnjavanja biraca ne smije biti nikakve promidžbe vezano za referendumsko pitanje. Na birackom mjestu jedino mogu biti državna zastava i grb te zastave županije, grada, odnosno opcine, a na plakatu odluka o raspisivanju referenduma i referendumsko pitanje.
Rezultati referenduma postaju konacni kada produ rokovi za prigovor i žalbe o kojima odluke donose Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud. Svaki birac koji je uocio neku nepravilnost može dati prigovor DIP-u u roku od 48 sati od završetka glasanja. Za nezadovoljne odlukom DIP-a iduca adresa je Ustavni sud. Birac može podnijeti i kaznenu prijavu policiji ili DORH-u. Zakon o referendumu ima i kaznene odredbe pa se tako može zaraditi i do godinu dana zatvora u slucaju povrede slobode odlucivanja biraca ili tajnosti glasanja. (Selvina BENIC)