Hrvatima stiže još jedan lipanj, mjesec s najviše praznika i blagdana, pa tako i najviše spajanja neradnih dana s vikendima. Ove godine, vec prvi blagdan u mjesecu - Tijelovo - pada 3. lipnja, u cetvrtak, cime se otvara mogucnost da se uz jedan dan godišnjeg dobije produljeni vikend u trajanju od cetiri neradna dana.
Praznici Dan antifašisticke borbe i Dan državnosti su 22. i 25. lipnja, odnosno padaju u utorak i petak. Oni koju su vec «pribilježili» godišnji u tom terminu mogu uz samo tri dana godišnjeg u tom periodu dobiti cak devet neradnih dana. No, postavlja se pitanje ima li Hrvatska tijekom godine - s cak 14 blagdana i praznika - previše neradnih dana, s obzirom da države u našem okruženju, od Slovenije, Madarske, Austrije ili Srbije imaju i po nekoliko radnih dana manje od nas.
- Velik broj praznika smanjuje produktivnost, a kako Hrvatska ima više državnih praznika u odnosu na vecinu europskih zemalja i u ekonomski je nepovoljnijoj poziciji, jednostavno je zakljuciti da imamo previše praznika, kaže Igor Žonja, predsjednik Uprave tvrtke Tau on-line, koja upravlja poznatim portalom Moj posao-net.
- Svaki poslodavac treba procijeniti koliko je spajanje isplativo ili neisplativo, iako za kolektivna spajanja u vecini slucajeva nema potrebe. To su pokazali i rezultati prošlogodišnje ankete na MojPosao prema kojima u lipnju 2009. praznike vecina zaposlenika, njih 68 posto, nije spajala, istice Žonja, napominjuci kako za pitanje za i protiv spajanja nema jednoznacnog odgovora.
«Svaki poslodavac treba procijeniti koliko mu je isplativo omoguciti svim zaposlenicima spajanje praznika s vikendima ili pak uskratiti takvu mogucnost. Ova odluka ovisi o brojnim cimbenicima - u proizvodnim tvrtkama zaustavljanje proizvodnje i njeno ponovno pokretanje može uzrokovati dodatne troškove.
Tvrtke koje se bave pružanjem usluga, s druge strane, nemaju razloga za spajanje praznika jer se njihovo poslovanje može relativno jednostavno pauzirati na jedan dan, bez dodatnih troškova. Takoder, postoje brojne djelatnosti kao što su maloprodaja, banke ili ugostiteljstvo, u kojima spajanje zapravo i nije opcija, istice Žonja.
Državna uprava bi s druge strane, istice on, trebala biti na raspolaganju gradanima, dogovorno pojedinci mogu spojiti godišnji odmor s praznicima, no nema realnog opravdanja za kolektivna spajanja jer su dani izmedu praznika i vikenda redovni radni dani.
- Kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama EU-a, spajanje praznika uglavnom ovisi o dogovoru s poslodavcem. Vecina zemalja EU-a je znacajno razvijenija od nas i to nisu postigli s više praznika, nego s više rada, znanja i odgovornosti svakog pojedinca, ako im se želimo pridružiti i nadoknaditi razlike, moramo raditi više i bolje od njih, zakljucuje Igor Žonja.