Ministarstvo financija bit će glavni zastupnik Hrvatske u razgovorima s Europskom komisijom oko mjera koje je Vlada predložila u sklopu procedure prekomjernog deficita, koja uključuje i nove poreze poput onih na prihode od kamata na štednju ili poreza na nekretnine. Iako je premijer Zoran Milanović nakon najave poreza na prihod od kamata na štednju kazao da još nije sigurno da će tog poreza biti, ministar Linić u to ni malo ne sumnja. Uvjeren je da će na kraju progurati i porez na nekretnine, a glavni mu je argument da su oba poreza u Vladinim temeljnim dokumentima poslanim Komisiji.
- Kad ste tek postali ministar bili ste optimist, iako ste procjenjivali da nam treba osam godina da građani počnu osjećati da im je bolje. Ali mi građani ne osjećamo da idemo prema tom boljem.
- Rezultati pokazuju da se nešto bitno mijenja, imamo reda, rješavamo nagomilanu nelikvidnost idemo s reformama, neovisno je li to reforma zdravstvenog ili obrazovnog sustava, socijale ili uprave.
- Da, ali s tim potezima kasnite, pa će kasniti i efekti.
- Da, kasnimo i zbog vlastitih nedostataka, ali što god predložimo svi su protiv - sindikati, poslodavci, pojedine interesne skupine. Danas je svima glavna kritika Vladi da smo samo mijenjali poreze. Smanjimo dva indeksna poena zdravstveni doprinos, ali oni kažu to je nebitno, to ništa neće promijeniti, a to nas je stajalo dvije i pol milijarde kuna koje smo ostavili gospodarstvu. Priznamo reinvestiranu dobit i uložene investicije u obrtna sredstva kao poreznu olakšicu - primjedba je da je to nebitno jer nitko nema dobit. Imamo u dvije godine značajno skidanje parafiskalnih nameta, to se uopće ne spominje.
- Porez na nekretnine nisu srušili ni poslodavci ni sindikati.
- Možete vi optuživati koaliciju da je spora, da se sukobljava i što sve ne još, ali ja govorim o hrvatskom društvu. Hrvatsko društvo neprekidno priča treba ovo, treba ono, traži ovu reformu, onu reformu. Ali što je pokazalo to hrvatsko društvo, koje ja gledam kroz Vladu, pravosuđe, kroz sindikate, kroz znanost i kroz gospodarstvo, ili udrugu gospodarstvenika. Tko je pozitivan primjer i je li samo Vlada kriva što nema promjena?
- Kako vi i premijer trenutno funkcionirate?
- Ja radim svoj posao. Nije baš da se slažemo oko svake stvari, to je svima jasno, ali ni ne možemo uvijek isto misliti, ne možemo se oko svega razumjeti.
- Kako je raditi u timu u kojem se ne razumijete sa šefom?
- Nisam rekao da se ne slažemo oko svega, nego da se ne slažemo oko svake stvari. A to je bitna razlika. Imamo program Vlade i na svakom je provoditi ga. Radim u timovima koje vode pojedini potpredsjednici, sudjelujem u pripremama svih reformi, oko nekih svari se naravno i raspravljamo. Završili smo i plan reformi i plan konvergencije, dva ključna i važna dokumenta.
- Trenutno je najjači projekt koji pripremate razduživanje građana. Kakvo će biti rješenje?
- Imat ćemo najmanje dvije grupe građana, ako ne i tri. Prvi će biti oni koji imaju dugove prema državi, komunalnim poduzećima, telekomunikacijskim tvrtkama i problem s plaćanjem kamata na kredite. To su sve dugovi koji nisu veliki kada promatramo pojedinačno, ali oni ih ne mogu vraćati. To ne bi trebalo biti pitanje osobnog stečaja, to mogu riješiti ministarstva financija, socijale i rada i kad su u pitanju socijalno ugroženi to će se riješiti jednim zakonom.
Drugo su oni koji imaju enormne dugove za vođenje propalih tvrtki naročito u nekretninskom biznisu gdje su mnogi pokušavali špekulirati, i to ne ide bez osobnog bankrota. To je dio koji radi Ministarstvo pravosuđa. Oni će donijeti zakon o osobnom bankrotu građana, a mi ćemo rješavati ovaj dio koji se tiče socijale, ljudi koji su bez posla, ponekad godinama, ili imaju mala primanja, poput mirovine ili niskih plaća.
- Za dio socijalno ugroženih građana zapravo govorimo o klasičnom otpisu duga.
- Najveći dio će biti otpis duga kad je u pitanju socijalni dio priče, a kad govorimo o osobnom bankrotu, to će biti nešto drugo.
- Hoće li porezna olakšica biti motiv da se ti dugovi otpišu kad su u pitanju kamate bankama, telekomunikacijske tvrtke ili komunalna poduzeća?
- Svatko će morati otpisati dio duga. Neće država nikome ništa namiriti. Sva ta poduzeća imala su mogućnost naplate, instrumente koje nisu iskoristili, znači i sami su pokazali tu svoju socijalnu politiku. Sada samo moraju završiti taj posao. To nije specifičnost Hrvatske, to nalazimo u drugim europskim zemljama. Mi ne otkrivamo toplu vodu, promatramo što se događa i pripremamo prijedloge.
- Koliko bi bilo duga otpisano?
- Imamo procjene oko sedam, osam milijardi kuna kad su u pitanju mali dugovi 300 tisuća ljudi. Više od 14 milijardi kuna otpada na tisuću, dvije tisuće ljudi, i to neće ići u otpis. (J. MARIĆ)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU