Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće. To je jedna od izmjena koju bi trebao donijeti novi prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, a o kojem će ministri raspravljati na jednoj od idućih sjednica Vlade, doznaje Jutarnji list.
Zakon priprema Ministarstvo financija, a osim limitiranja minusa, prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, mogu se očekivati i promjene definiranja kamatnih stopa.
Ministar financija Slavko Linić odlučan je u namjeri da 'ograniči samovolju banaka' i želi zakonom propisati način izračuna kamatnih stopa. Postojeći Zakon o kreditnim institucijama nije na odgovarajući način definirao ovo područje, što je bankama ostavljalo prostor da same određuju visinu kamatnih stopa.
To se kao najveći problem pokazalo u slučaju kredita odobrenih u švicarskim francima, gdje su banke same određivale referentnu kamatnu stopu.
No, nakon donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, Ministarstvo financija donijelo bi jasnu proceduru izračuna kamatne stope. Kao jedna od ideja spominjalo se i onemogućavanje bankama da mijenjaju kamatne stope na dugoročne kredite prvih godinu dana. No, kako će izgledati konačna verzija zakona tek će se vidjeti, kao i koliko će tko biti zadovoljan izmjenama.
Bankari upozoravaju da te izmjene baš i nisu u skladu s direktivama Europske unije, a "država ulazi u diskrecijski prostor i narušava tržišni princip".
Kada je riječ o minusima, kaže, "time će na gubitku više biti građani, mi uvijek možemo ponuditi neki drugi kreditni proizvod". Možda europska praksa baš i nije tako rigidna, ali ostaje činjenica da zemlje imaju vlastite propise po kojima definiraju kamatne stope.
Mnogi građani sigurno neće biti sretni zbog smanjivanja minusa, ali sigurno je da se neće buniti zbog ograničavanja slobode bankama. Naime, Hrvati po minusima na svojim tekućim računima bankama trenutno duguju 7,5 milijardi kuna. Kreditima opterećeni građani teško da će preko noći uspjeti nadoknaditi ukinuti minus i riješiti ga novim kreditom.
Određen rok za rezanje minusa
Ministar financija će posebnim pravilnikom moći propisati najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite kao i metodu izračuna kamata, pojašnjeno je na web stranicama Ministarstva financija.
"Time se stambenim kreditima daje poseban status a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope. Ovakve su izmjene potaknute teškim položajem građana u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja", objašnjenje je Ministarstva.
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju ograničit će se i visina dopuštenog minusa po tekućem računu. On više neće moći biti viši od mjesečne plaće.
"Ovom se izmjenom sprječava prekomjerna zaduženost građana slijedom odobrenih prekoračenja po tekućim računima posebice imajući u vidu da je kamata koju banke obračunavaju na minuse po tekućem računu uglavnom tek neznatno niža od zakonski dopuštene maksimalne granice", navode iz Ministarstva financija.
Za svođenje minusa na računu u granice dopuštenog građani će imati rok od godinu dana.
Što se tiče Zakona o kreditnim institucijama, u njegovu izmjenu se ide zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Novost je da će se bankarima ograničiti bonusi na 1/4 ukupnih primitaka. (Tportal.hr)