Hrvatskoj ne treba aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, ali Vladi treba razumijevanje i pomoć te institucije kako bi promijenila fiskalno pravilo o smanjenju rashoda jer ga nije u stanju ispoštivati u ovoj godini, priznao je to i ministar financija Slavko Linić.
U Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ugrađeno je i najstrože pravilo po kojem Vlada u svakoj godini udio rashoda u BDP-u mora smanjivati za jedan posto, što znači da rashodi trebaju godišnje padati za oko 3,5 milijarde kuna ako BDP stagnira, ili BDP mora rasti ukoliko se rashodi dovoljno ne smanjuju. Kako država već četiri godine nije ostvarila rast BDP-a, a značajnije smanjenje rashoda moguće je tek ako se dira u neka zakonom zagarantirana prava, poput mirovina, plaća, socijalnih davanja ili zdravstva, Banski dvori mogu samo pokušati olabaviti fiskalno pravilo.
Ministar financija procijenio je da će prije kraja svibnja biti potpisani ugovori za sva tri brodogradilišta – Brodosplit, 3. maj i Brodotrogir. Nakon uspješne privatizacije Uljanika u veljači, očekuje i da će doći do prijedloga ugovora za 3. maj.
Balans rashoda i BDP-a kako ga propisuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti ne može se zapravo postići i Vlada pokušava s MMF-om dogovoriti kako na drugi način može pokazati svoju odgovornost na polju javnih financija. Da se o tome razgovara i s MMF-om otkrio je jučer ministar financija nakon sastanka sa zamjenicom generalne direktorice MMF-a Nemat Shafi ističući kako je Vladu na to prisiljava i činjenica da se fiskalno pravilo teško može ispuniti zbog petogodišnje recesije.
– Počeli smo razgovore s MMF-om da zajedno s njihovim fiskalnim uredom pokušamo unaprijediti model fiskalnog pravila u Hrvatskoj, uvažavajući petogodišnju recesiju i dosta žestoke zahvate u smanjenju rashoda u prošloj godini, rekao je Linić. Dodao je da je Vlada svjesna da se pravila moraju poštivati, ali da je hrvatsko fiskalno pravilo neprilagođeno uvjetima recesije, pa se uz pomoć MMF-a želi naći bolji model.
– Kad nema gospodarskog rasta, smanjenje rashoda za jedan posto kroz neko vrijeme donosi više štete nego koristi. Očito je to u Europi drukčije i kvalitetnije riješeno, jer se mora uvažavati probleme koje izaziva restrukturiranje pojedinih tvrtki i gospodarskih grana, te u tom dijelu naći formule koje će olakšati stanje, poručio je Linić.
– Na sastanku nije se razgovaralo o mogućem aranžmanu s MMF-om jer to u ovom trenutku Hrvatskoj nije potrebno. Vlada može zatražiti aranžman ako bi imala problema u upravljanju javnim dugom, no kako nemamo posebnih teškoća u servisiranju dugova o aranžmanu s MMF-om još ne razmišljamo, poručio je Linić.
Na strogost fiskalnog pravila uz ministra Linića, upozoravao je i premijer Zoran Milanović, a obojica su isticali činjenicu da ga je u Zakon o fiskalnoj odgovornosti još krajem 2010. godine ugradila prošla Vlada ali s dodatkom da odredba o smanjenju rashoda u BDP-u primjenjuje tek za proračun 2012. godine. Tvorci zakona tada su objašnjavali kako cilj nije samo fiskalna konsolidacija, nego je to bilo sredstvo da se vlasti prisili na provođenje reformi i na što manji utjecaj države u gospodarstvu. Ukoliko se pravilo sada promijeni i umjesto smanjenja udjela rashoda u BDP-u kriterij postane ukupni deficit strahuje se od toga da će taj uvjet vlada zadovoljiti povećanjem poreznih prihoda, što opet može značiti samo odgodu reformi. Što god Vlada dogovori s MMF-om morat će biti jako oprezna obzirom da su pozitivne ocjene koje je od rejting agencija dobivala na početku mandata uglavnom honorirale njezinu namjeru da se drži fiskalnog pravila. Popuštanje, kad je u pitanju proračun za 2013. godinu, jedan je od razloga što je agencija Standard&Poor's Hrvatskoj snizila kreditni rejting. (J. MARIĆ/NL)