Državni proracun u ovoj ce godini iznositi najviše 118 milijardi kuna. Taj Vladin plan neslužbeno otkrivaju naši izvori iz Banskih dvora. Doznajemo i da je plan Vlade u ovoj godini smanjiti rashode za oko 4,6 milijardi kuna.
Planirani državni proracun lani je bio 122,29 milijardi kuna pa bi se uz smanjenje rashoda od 4,6 milijardi proracun za ovu godinu mogao popeti do najviše 118 milijardi kuna. Ne bi li to ostvarila, Vlada ce zapravo morati rezati redovite rashode puno više od 4,6 milijardi kuna jer u ovoj godini na naplatu dolazi oko dvije milijarde kuna kamata više nego lani.
Smanjenje deficita
Lani je Hrvatska morala za kamate platiti 7,5 milijardi kuna, dok joj u ovoj godini na naplatu po toj osnovi stiže najmanje 9,5 milijardi. Ako doista želi smanjiti državnu potrošnju na 118 milijardi kuna, Vlada ce, uz placanje kamata, morati ostale rashode rezati za barem šest milijardi.
Buduci da je vec najavila da nece biti smanjenja mirovina, osim dužnosnickih, niti rezanja placa i socijalnih naknada, Vlada ima najviše prostora za znacajne uštede na materijalnim rashodima, koji su u prošloj godini bili veci od devet milijardi kuna, ili na subvencijama, koje su bile 6,5 milijardi.
Što se tice prihoda, oni bi trebali, zahvaljujuci povecanju PDV-a na 25 posto, biti veci za 3,5 milijardi kuna od prošlogodišnjih 107,4 milijarde, odnosno iznosit ce oko 111 milijardi. U tom bi slucaju deficit državnog proracuna bio tek sedam milijardi kuna, što je za deset milijardi manje nego u 2011. godini. O tome koliki ce biti deficit proracuna ovisit ce i koliko se država mora zadužiti u ovoj godini.
No, buduci da u Vladi razmišljaju o smanjenju zdravstvenih doprinosa ne bi li rasteretili trošak rada, to ce onda dijelom poništiti povecanje prihoda od PDV-a. Ako bi se zdravstveni doprinosi smanjili s 15 na 13 posto, onda bi i prihod proracuna pao za oko 2,2 milijarde kuna.
Uz tom iz Vlade najavljuju i smanjenje opterecenja kad je u pitanju porez na dohodak. Zasad se može cuti nekoliko verzija mini reforme poreza na dohodak, od toga da bi neoporezivi dio dohotka narastao s 1.800 na tri tisuce kuna ili da bi se to odnosilo samo na najniže place, one do 3.200 kuna. No, bilo bi teško (a upitna je i ustavnost takvog poteza) povecati neoporezivi dio samo za odredene kategorije pa je najvjerojatnija opcija po kojoj bi se mijenjali porezni razredi.
Zasad u Vladi nije moguce dobiti razradu tih planova, no doznajemo da je cilj da se rasterete neto place do šest tisuca kuna ne bi li se dijelom poništio efekt povecanja PDV-a. Takav je plan temeljen na ideji da se neoporezivi dio place podigne na oko 2.200 kuna te da se mijenjaju porezni razredi. Nešto vece opterecenje osjetili bi oni s neto placama vecima od osam tisuca kuna, kakve prima oko deset posto zaposlenih u Hrvatskoj.
Bez medustopa
S obzirom na to da bi u tom slucaju bez dijela prihoda ostale lokalne vlasti, koje ubiru najveci dio zarade od poreza na dohodak, Vladin je plan da se odrekne odredenog postotka prihoda od tog poreza koji pripada državnom proracunu. Na taj bi nacin država dodatno smanjila svoje prihode, odnosno u kombinaciji sa smanjenjem zdravstvenih doprinosa to bi joj pojelo gotovo cijeli dobitak ostvaren na povecanju PDV-a.
To je razlog što u ovoj godini vjerojatno nece biti uvodenja medustopa na, primjerice, hranu i turizam, nego bi se one primjenjivale od sljedece godine. Uz turisticki smještaj niža bi se stopa, po nekim izvorima, placala i u ugostiteljstvu, ali samo na hranu, dok bi se na pice placala stopa od 25 posto.
Kresanje deficita konsolidirane države
Koliko ce iznositi proracun opce države, odnosno onaj koji ukljucuje
izvanproracunske korisnike, poput Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, te
lokalne jedinice, Vlada još ne otkriva pa je tako nepoznato i koliki ce
biti deficit konsolidirane države. Dosad se isticao plan da taj deficit
bude oko deset milijardi kuna, što je gotovo sedam milijardi manje nego
prošle godine.