Rezat ce se svugdje ponešto, samo na materijalnim troškovima po ministarstvima planiramo uštedjeti milijardu kuna - najavio je ministar financija Slavko Linic, koji racuna da ce konacni prijedlog proracuna za 2012. biti dovršen do kraja sijecnja. Kako je poznato, u planu je smanjenje rashoda za najmanje pet, a moguce cak i devet milijardi kuna.
Do tada Linic provodi konzultacije sa svim ministrima redom, dajuci im okvir u kojem ce djelovati tijekom prve godine mandata i uvjeravajuci ih da prostora za uštede ima kod svakoga: "Prostora ima, smanjivat ce se i masa placa i programi po ministarstvima, negdje ce se rezati više, a negdje manje", kaže Linic.
Tko ce biti dobitnici, a tko gubitnici, zasad nije poznato, no jedno je jasno: nitko od ministara ne pristaje da se baš u njegovom resoru rapidno reže ili da njihovi investicijski zahvati ostanu na cekanju za bolja vremena. Baš nitko.
Siromašno obrazovanje
- Mislim da nema prostora za to da se u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture dira u postojeci proracun. Teško možemo ici ispod sadašnje razine, cak je pitanje je li nam i to dovoljno, kaže ministar Zlatko Komadina, a rijec je o budžetu od oko 6,5 milijardi kuna.
Prema njemu, budžet javnih poduzeca, i HAC-a, HC-a i HŽ-a je zadan, i teško bi ga bilo smanjivati. "U ovoj fazi ja ne vidim prostor za smanjenje", kaže Komadina.
Slicno razmišlja i ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanovic jer u njegovom resoru gotovo 85 posto proracuna cine rashodi za place desetke tisuca zaposlenih. Budžet je u 2011. godini iznosio nešto više od 12 milijardi kuna, a place su i do 15 posto niže od prosjeka.
- Hrvatski izdaci za obrazovanje i znanost danas su manji od 1 posto BDP-a i to je najbolji odgovor na vaše pitanje. Ako želimo zaustaviti potonuce Hrvatske, moramo promijeniti odnos prema obrazovanju i znanosti. A to ukljucuje i kadrove i organizaciju i financije. Hrvatska, ako želi imati ekonomiju utemeljenu na znanju, mora ulagati više u školstvo i tehnologiju, istice.
Po njemu, s postojecom radnom snagom nije moguca nova industrijalizacija, a ni primjena sofisticiranih visokih tehnologija.
- Stoga su dodatna ulaganja u ta podrucja potrebna odmah, bez daljnjeg rezanja proracuna za obrazovanje i znanost. Nema nikakvih mogucnosti uštede. Kljucnim smatram povecanje privlacnosti i upisnih kvota za prirodne i tehnicke znanosti i njihovo približavanje mladim generacijama, a to su i studiji koji su skuplji po studentu, nego npr. ekonomski ili pravni fakulteti, kaže Jovanovic.
- Hrvatska danas nije ni zemlja znanja niti je društvo jednakih šansi.
Svega 18 posto radnoaktivnog stanovništva je visoko obrazovano, a
prosjek u EU-u je 30 posto, istice Jovanovic, koji misli da unapredenje
obrazovanja i znanosti mora postati kljucni prioritet Vlade.
Smanjiti luksuz
Ni u resoru kulture nema spremnosti za rezove: "Stav je Ministarstva kulture da nema više prostora za daljnje rezanje budžeta. Narocito je važno da ostane stavka spomenicke rente jer je bez nje zaštita baštine ozbiljno ugrožena. Svako narušavanje budžeta znacit ce zaustavljanje investicijskog i razvojnog programa", istice u svojoj izjavi ministrica Andrea Zlatar-Violic.
Ministar zdravlja Rajko Ostojic izjavio je ovih dana da ce od Linica tražiti da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama placanja izvan novih, strožih limita, a ne pristaje olako ni na rezanje svojih rashoda, vec kaže da ce se radije odluciti na politiku rasta prihoda - a to su ili novi porezi i doprinosi, primjerice na police dopunskog osiguranja, ili komercijalizaciju dijela zdravstva.
Takoder, poznato je da iz Ministarstva socijale Milanke Opacic stalno porucuju da su porodiljne naknade zadnja crta obrane, i da se "stecena prava" ne smiju dirati.
Smatra se da su jednako zašticene i mirovine, stoga se može zakljuciti da ce Linic u prvom redu rezati luksuz ministara i njihovih uprava, da više nece biti porchea, a nova sistematizacija radnih mjesta u upravi sigurno ce donijeti i smanjenje mase placa jer je interna naredba za sve ministre - rezanje broja ljudi u upravi za barem deset posto.