Predstavnici udruge Franak, koja broji oko 6.500 članova, ali zastupa interese svih 120.000 zaduženih u švicarskim francima, jučer su prvi put od osnutka u kolovozu 2011. godine, primljeni na razgovor u Ministarstvo financija. Žurni sastanak zatražili su prije nekoliko dana otvorenim pismom upućenim Vladi, koja je u proceduru pustila izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o ovršnom postupku. "Navedeni zakoni itekako utječu na budućnost građana koji su korisnici kreditnih usluga, a predložene izmjene zakona ne jamče da će biti adekvatno zaštićeni", poručili su iz udruge Franak otvorenim pismom, i vrlo brzo iz Ministarstva dobili poziv na razgovor sa Žanom Pedić, načelnicom sektora za financijski sustav.
Ekstremne rate
Ministar Slavko Linić ovih dana, odgovarajući zaduženima u francima koji traže da im se olakša vraćanje duga, kazao kako "ne razumije što tu netko hoće". I on, napomenuo je, ima auto na leasing u švicarskim francima, i, sada, dvostruko veću obvezu za kredit. "Meni je lako, mogu se odreći auta i znam da je nekome teško odreći se stana. Ali odakle nekome pravo da mu drugi porezni obveznici to plaćaju?", kazao je Linić u razgovoru za Danas.hr.
Kako mu odgovaraju iz udruge Franak nije u redu izjednačavati gubitak stana s otplatom auta, odnosno ovako relativizirati problem nije u redu. "Mi želimo otplatiti svoj dug, ali zbog ekstremnog povećanja rata to, naprosto, ne možemo učiniti. Ovakvim ponašanjem prema klijentima, banke same sebe dovode u situaciju nemogućnosti naplate. Čak i prema samom, ljetošnjem izviješću HNB-a, krediti u CHF trenutno jače doprinose financijskoj ranjivosti kućanstava od porasta nezaposlenosti! Kad bi se korisnici kredita s
valutnom klauzulom u CHF i htjeli odreći stana, i svih do sada otplaćenih kreditnih rata, oni to ne bi mogli jer
im i nakon takve odluke ostaje dug za preostalu razliku između sadašnje vrijednosti kupljene nekretnine i iznosa glavnice duga, koja im je sada zbog klizanja tečaja u prosjeku veća za 30 posto.
Disciplinirati banke
Dakle, kad bi dužnik sa stambenim kreditom u CHF ušao u poslovnicu banke i kazao kako banci vraća stan, dobio bi odgovor kako to može učiniti, uz napomenu kako će, kad banka proda nekretninu na dražbi, on banci ostati dužan još 30.000 eura. Za otplatu te razlike banka će mu onda ponuditi novi, nenamjenski kredit, uz kamatu na akciji - pravu sitnicu!", odgovaraju Liniću iz "Franka". Moguća rješenja, zaključuju, ne zahtijevaju zadiranje u državni proračun, ali kao oslonac trebaju odlučnu Vladu koja je spremna raditi u interesu svojih građana. Potrebno je, naime, novom zakonskom regulativom disciplinirati poslovne banke, i tako zaštititi mlade obitelji koje se zbog visokih rata kredita nalaze na rubu egistencije". (Bojana MRVOŠ PAVIĆ/NL)