Ministar financija Slavko Linic izvijestio je danas zastupnike u Hrvatskom saboru kako se prihodi za 2012. godinu krecu oko 109 milijardi kuna.
"Ostaje upitno je li moguce ostvariti takve prihode s obzirom na razne procjene koje govore o recesiji u našem okruženju i opasnosti da takav pad gospodarskih aktivnosti imamo i u Hrvatskoj", rekao je Linic.
Osnovna karakteristika tih prihoda u odnosu na prošlogodišnji plan, kazao je, jest da oni rastu oko 600 milijuna kuna zbog veceg udjela prihoda iz proracuna Europe, odnosno iz europskih fondova.
Linic je napomenuo kako se ocekuje da ce inflacija biti oko 2,4 posto, isticuci, medutim, kako vlada ipak planira gospodarski rast.
Prijedlog vlade je bio da se u isto vrijeme borimo za otvaranje investicija, da se borimo za to da Hrvatska pokrene bilo kakvu investicijsku aktivnost kako bi se mogla okrenuti mogucem i potencijalnom gospodarskom rastu, rekao je Linic pojašnjavajuci kako je to razlog što vlada planira gospodarski rast od 0,8 posto.
Povecanje gospodarskog rasta traži se u državnim investicijama, rekao je ministar Linic dodavši kako je ocjena vlade da sva ministarstva moraju pokrenuti mehanizme da se kroz državna poduzeca ulaže u energetiku, transport, turizam i regionalni razvoj, posebno razvoj komunalne infrastrukture na razini lokalnih i regionalnih samouprava.
Stoga, porucio je, vlada zadužuje sve ministre i sva nadležna ministarstva da pristupe ozbiljno upravljanju imovinom države, s ocjenom da to vec u ovoj godini treba dati i rezultate.
Karakteristika prihoda je da se porezima više opteretilo potrošnju i da povecano opterecenje potrošnje kroz povecani PDV nismo unijeli u državni proracun vec smo usmjerili prema rasterecenju hrvatskog gospodarstva te socijalnoj politici, prema najugroženijim skupinama gradana, rekao je Linic.
Ocjenjujuci da ce povecanje opterecenja potrošnje ipak imati negativan utjecaj na standard gradana vlada je, rekao je, pokušala naci neke kompenzacije pa je to razlog da se uvode medustope za neke prehrambene artikle kao što su ulje masti, djecja prehrana, šecer i pitka voda.
"U isto vrijeme ocijenili smo da je neophodno promijeniti neoporezivi dio prihoda radnika i umirovljenika, pa je to razlog da smo povecali s 1.800 na 2.200 kuna neoporezivi dio kod zaposlenih, a s 3.200 na 3.400 kuna kod umirovljenika", kazao je.
Ministar Linic naglasio je i kako državne investicije koje bi krenule, ne znace veci izvoz vec prije svega manji uvoz. "Prije svega manji uvoz struje, vecu konkurentnost hrvatskih luka, vecu ponudu na hrvatskom tržištu kreveta u turistickoj zoni. Dakle jacanje Hrvatske na domacem tržištu i što manju ovisnost od uvoza", rekao je.
Osvrcuci se na rashodovnu stranu proracuna Linic je rekao kako je vlada odlucila uciniti i više nego što od nje traži Zakon o fiskalnoj odgovornosti, pa je išla i na nominalno rezanje pojedinih rashoda. "To je razlog da u ovom proracunu imamo realno cetiri milijarde (kuna) srezano nominalnih rashoda", rekao je Linic.
O tome koliko su sve te projekcije realne Linic je rekao kako je vlada poduzela niz kontrolnih mehanizama i promjenu organizacije državne uprave kako bi odgovornost za proracunske stavke bila kontrolirana u samim resornim ministarstvima, ali i na kontrolnim mehanizmima putem ministarstva financija.
Što se tice deficita, Linic je rekao kako je on ispod 10 milijardi kuna. "To znaci 5 milijardi kuna manji u odnosu na ostvarenje 2011. godine. Deficit koji nas obvezuje na nova zaduženja, pa je to razlog što je vlada jasno rekla da želi ici u privatizaciju pojedinih državnih tvrtki", ustvrdio je Linic.