Država se smanjenjem zdravstvenog doprinosa, smanjenjem PDV-a u turizmu i oslobađanjem plaćanja poreza na dobit, ako se ona ponovno uloži u poslovanje, odrekla godišnje oko pet milijardi kuna koje su ostale u gospodarstvu. No, to olakšavanje pozicije gospodarstvu drugu godinu zaredom nije zasad dalo efekta ni u povećanju broja zaposlenih, ni u povećanju proizvodnje i izvoza niti u povećanju BDP-a. Novac koji je ostavila u gospodarstvu i koji se trebao pretvoriti u otvaranje novih radnih mjesta, konkurentniju poziciju na inozemnom tržištu, što znači i povećanje izvoza, te veća ulaganja privatnog sektora, država je uzela od građana prvenstveno kroz povećanje stope PDV-a s 23 na 25 posto.
U osam mjeseci ove godine država je od poreza na dobit ubrala 1,8 milijardi kuna manje nego lani, pa iako je dijelom tomu uzrok i smanjenje dobiti, ipak je to u najvećem broju slučajeva prijavljena dokapitalizacija poduzetnika ili reinvestiranje dobiti. Više od dvije milijarde kuna poduzetnici godišnje sačuvaju zbog manje stope zdravstvenog osiguranja. Procjena je da će zbog smanjenja stope PDV-a u ugostiteljstvu država izgubiti od 900 milijuna do milijardu kuna, ali i ove sezone turistička ponuda nije bila konkurentnija cijenama nego su one čak u prosjeku rasle i do dva posto.
- Nismo dobili željeni efekt kad su u pitanju ulaganja ili otvaranja novih radnih mjesta. Trošak smo prebacili na leđa građana, ali broj zaposlenih pao je ispod milijun i 400 tisuća, nema investicija u privatnom sektoru. Nemojte zaboraviti da smo u telekomunikacijskom sektoru, uz sve olakšice koje su dobili, ukinuli i posebne trošarine od šest posto, a da su oni najavili stotine milijuna investicija, ali ih ne vidimo, kaže ministar Slavko Linić.
Dodaje da je država nudeći reprogram duga tvrtkama u teškoćama pomogla zapravo s još četiri milijarde kuna kako bi dobile predah u plaćanju svojih obveza.
- To znači da se, uz sve, bavimo i konsolidacijom tvrtki u privatnom sektoru, koje su uništile svoj kapital ulaganjem u nekretnine. Kako kod banaka rijetki mogu dobiti kredite, osigurali smo i preko HBOR-a deset milijardi kuna kredita i na sve te naše mjere poduzetnici nisu odgovorili novim investicijama i radnim mjestima, kaže Linić.
Na pitanje hoće li Vlada, koja je novac ostavljen u gospodarstvu, pa tako i u sektorima poput bankarskog ili telekomunikacijskog, namaknula porezima što ih plaćaju građani, mijenjati svoju politiku, Linić odgovara da to zasad nije u planu.
Na primjedbu da poduzetnici traže dodatne olakšice odgovara da ni s ovim nisu postigli sve što su mogli dodajući da ima izuzetaka, primjerice u farmaceutskoj ili drvnoj industriji, što pokazuje da nije istina da je u Hrvatskoj na djelu porezna presija zbog koje se ne može biti konkurentan.
- Oni će stalno tražiti manje poreze, stalno će tražiti još i još... A mi bismo valjda dodatni teret trebali prebacivati na građane. To se neće dogoditi. odgovara Linić. (J. MARIĆ/NL)