S ministrom financija Slavkom Linićem razgovarali smo o ograničavanju minusa na računima, o porezima i drugim aktualnim pitanjima iz njegova resora.
- Hoće li građani izvući deblji kraj zbog ograničavanja minusa po tekućem računu?
- Imate potpuno pogreške podatke. Minusi po tekućim računima nisu okvirni krediti, jer da jesu ne bi bilo problema. Banke su u vrijeme ekspanzije gurale i poticale građane u minuse… Sada rade obratno. Tjeraju građane da vraćaju minus… Dakle, koja je razlika između uličnog lihvara, koji vam da novce i sutra od vas traži povrat, ili banke koja jučer kaže 30.000, a sutra bez obrazloženja 5.000 kuna i tome doda "izvolite vratiti". To su stvari koje su nedozvoljene i Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Od takvog ponašanja banaka štitimo građane.
Zato planiramo od 2015. ograničiti minus na jednu plaću, a do tada će banke omogućiti građanima otplatu minusa bez troškova i visokih kamata. Od te godine banke će morati zadržati zatečeni minus bar dvije godine. Po tome vidite da brinemo o zaštiti građana, a ne bankarskog sustava. Lani smo u tu svrhu ukinuli pravo bankama da naplaćuju troškove zamjene kredita ili prijevremenu otplatu, a sada idemo ograničavati maksimalne kamate. Procjenjujemo da banke pretjeruju s troškovima i to će ubuduće Ministarstvo financija kontrolirati.
- Stekao sam dojam da su poduzetnici i vlasnici firmi najveći protivnici uvođenja poreza na nekretnine, jer se boje da će plaćati porez na proizvodne hale, smještajne objekte, skladišta i da će to drastično pogoditi njihovo poslovanje. Je li njihova zabrinutost opravdana?
- Ne, nije. Jer oni i sada plaćaju komunalnu naknadu, a ubuduće će plaćati porez na nekretnine. Razlika je u tome što se neće računati po kvadratima već po vrijednosti. Svugdje u Europi je to uobičajeno, a to što mi imamo je ostatak iz socijalizma. Jedinice lokalne samouprave će imati mogućnost uvesti oslobođenje do 90 posto na propisanu stopu od 1,5 posto vrijednosti nekretnine. Time će općine i gradovi poticati neke djelatnosti, a druge sankcionirati.
- Mnogi poduzetnici su zapeli u velike probleme. Robu nisu uspjeli naplatili, a država takve tereti za poreze na fakturiran račun koju nisu uspjeli naplatiti. Planira li država oporezivati samo naplaćene račune?
- Ne. Ponekad možemo razmišljati da štitimo one koji imaju niže promete, jer je kod njih to problem. Ministarstvo financija je jasno definiralo rokove plaćanja i to je razlog zašto je Sabor donio Zakon o financijskom poslovanju. U tom zakonu je jasno definiran rok od 30 dana i samo iznimno 60 dana. Vlada će tijekom ovog mjeseca riješiti dugove željeznici, dugove u zdravstvu i poruka je da će sva trgovačka društva za koje odgovara Vlada plaćati u roku od 30 do 60 dana. Zašto da to ne poštuju i ostali? Protiv takvih dužnika poduzetnici trebaju pokrenuti stečajeve i likvidirati tvrtke te ići žestoko u obračune. To je posao poduzetnika. S naše strane mogu najaviti da tijekom ljeta krećemo u nadzor rokova plaćanja - i bit ćemo nemilosrdni. (Razgovarao Paulo GREGOROVIĆ, snimio D. MEMEDOVIĆ)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.