Banke se službeno još nisu ni oglasile o Linićevom prijedlogu zakona o potrošačkom kreditiranju, a on je već doživio preinake, koje je potvrdio i sam ministar. Minusi se ipak ne spuštaju na razinu jedne plaće za sve klijente već bi samo za one kojima ih banka želi srezati trebalo vrijediti pravilo da im banka mora dati dvogodišnji kredit za podmirivanje, a ne da od klijenata očekuje da ih sami preko noći podmire.
Ministar Linić je kazao i da nisu sigurni jesu li baš potpuno u pravu oko odluke da se kamate na stambene kredite limitiraju na jedan postotni bod iznad prosječne tržišne kamate za tu grupu proizvoda. Međutim, kako se neslužbeno može čuti, bankarima ove dvije stavke prijedloga zakona ionako nisu predstavljale najveći problem. One naime nose manji dio od ukupnog troška od pola milijarde kuna koliko se očekuje da bi ih godišnje mogao stajati Linićev zakon.
Štoviše, o tim je mjerama veću skepsu izrazio zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić kazavši nedavno da bi se "osobno što je više moguće klonio takvog zadiranja u tržište". I guverner Boris Vujčić bio je rezerviran prema plafoniranju kamata jer bi po njemu to moglo smanjiti dostupnost kredita, no nedavno je isto tako kazao da razni mandati/ciljevi središnje banke, u koje ulazi i zaštita potrošača, ne bi trebali biti u koliziji ako ih se ispravno shvati.
A što za HNB nije ispravno, pojasnio je opet Martić: "Zaštita potrošača nije interveniranje u kamatne stope ni određivanje maksimalnih iznosa kredita", kazao je nedavno u intervjuu Bankamagazinu.
Dok je dakle HNB s jedne strane surađivao na prijedlogu zakona, te pomagao pri izračunu potencijalnog troška za banke, s druge strane drži se suzdržano, pa nekima djeluje kao da sjedi na dvije stolice. Ono što međutim bankare u prijedlogu zakona najviše boli jest povratak na staro kamata i marži u kreditima kod kojih je valuta otklizala više od 20 posto.
Bankari tu vide elemente retrogradne primjene i selektivnosti, pa na tom polju ministra Linića tek čeka prava bitka. Iz Ministarstva financija navodno od HNB-a očekuju malo više podrške, no u središnjoj banci zasad šute. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/Novi list)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.