Ministar financija Slavko Linić ustvrdio je danas kako su predstečajne nagodbe, kao mjera za razduživanje prezaduženog gospodarstva, dale odlične rezultate te da ih i dalje treba provoditi, uz određene korekcije, kao i da o ukidanju predstečajnih nagodbi s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem uopće nije razgovarao.
"Svatko radi svoj posao. O ostalim špekulacijama neću govoriti, jer s premijerom o predstečajnim nagodbama uopće ne razgovaram", kazao je Linić na konferenciji za novinare na upite o medijskim špekulacijama da bi premijer mogao ukinuti predstečajne nagodbe. Ministar Linić nije želio odgovoriti na pitanja o odnosu njega i premijera Zorana Milanovića. "Mene to ne opterećuje. U Ministarstvu financija se normalno radi. Odnose mene i premijera ostavljam premijeru da razriješi", kazao je Linić ističući kako se u njegovu resoru završava rebalans te kako u tome imaju podršku i MMF-a i Europske komisije.
O tome treba li ukinuti predstečajna nagodbe treba pitati gospodarstvenike, odnosno njihovo interesno udruženje, Hrvatsku udrugu poslodavaca "pa ako oni kažu da im taj proces ne treba, onda bi bilo suludu ih nastaviti", zaključio je Linić. "Bitka za razduživanje gospodarstva je dobro provedena u 2013. godini i uz određene korekcije bit će nastavljena. Pred Vladom je kako nastaviti bitku za razduživanje građana", kazao je ministar financija.
Predstečajne nagodbe, podsjetio je, uvedene su kao dio vladinog ekonomskog programa oporavka prezaduženog hrvatskog gospodarstva u cilju njegovog razduživanja, bez čega nije bilo moguće osloboditi prostor za bilo kakvu gospodarsku aktivnost i investicije, odnosno gospodarski rast. Prije uvođenja te mjere, ustvrdio je Linić, više od 67 tisuća tvrtki i obrtnika imalo je blokirane račune duže od 60 dana, odnosno imali su uvjete za otvaranje stečaja, a njihova su dugovanja kroz pet godina krize i recesije dosegnula 44,6 milijardi kuna.
U prvoj punoj godini provedbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi postignuti su odlični rezultati, u 2013. godini 600 tvrtki sklopilo je nagodbu, spašeno je 20-tak tisuća radnih mjesta, a od 15 milijardi njihovih dugovanja za gotovo 8 milijardi kuna nagođen je model povrata, dok otpis dugovanja prema svim vjerovnicima iznosi 7 milijardi kuna. Iznos blokada u 2013. tim je postupcima smanjen za oko 11 milijardi kuna, a podaci o insolventnosti bit će i povoljniji kada se riješi pitanje više od tri tisuće tvrtki koje kroz neuspješni postupak predstečajne nagodbe idu u stečaj, odnosno kada se 'izbrišu' njihovi dugovi.
Linić je pritom posebice istaknuo kako su veći doprinos od države, kroz otpis dugova u postupcima predstečajne nagodbe dale banke i ostali vjerovnici. Od 7 milijardi kuna otpisanih obveza, na tijela državne uprave odnosi se 13 posto ili 892,6 milijuna kuna, na financijske institucije 27 posto ili 1,9 milijardi kuna, a na ostale vjerovnike, dakle druge gospodarstvenike 60 posto tj. 4,17 milijardi kuna. To je dokaz da još treba nastaviti s ovom mjerom, rekao je Linić te pritom istaknuo kako je za sličnim rješenjima posegnulo ukupno 17 europskih zemalja.
Kao najveći prigovor predstečajnim nagodbama pokazala se činjenica da se tražbine u postupku utvrđuju u upravnom postupku, pred Finom, a ne u sudskom postupku. Stoga su, kaže Linić, u tijeku konzultacije s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem da se Zakon u tom dijelu promijeni, odnosno da se tražbine prijavljuju sudu.
Linić se pritom osvrnuo i na kritike kako su u postupcima predstečajnih nagodbi vjerovnici ugroženi ili oštećeni. Svaki veći postupak ima po nekoliko tisuća vjerovnika, a do sada je na sve provedene postupke uloženo 1.300 tužbi, od čega ih je 800 odbačeno, dakle prihvaćen je nebitan broj prigovora u odnosu na ukupan broj vjerovnika koji su sudjelovali u tim postupcima, istaknuo je Linić.
O kritikama kako ovakvo rješenje potiče kriminal i korupciju pak ministar financija nije želio govoriti te je pozvao da se eventualnim inkriminiranim radnjama bave nadležne institucije. Na opetovane novinarske upite o navodnim pogodovanjima u slučajevima predstečajnih nagodbi DI Čazme ili EPH zbog njegove osobne povezanosti s čelnicima tih tvrtki, pozvao je pak da ga se prijavi DORH-u, koji, dodao je, u konkretnom slučaju DI Čazme uopće ne istražuje Ministarstvo financija, kako se spekuliralo u medijima.
Postupci predstečajnih nagodbi nisu kriminal i nitko ih ne istražuje, a dio ljudi uspješan posao Vlade želi kriminalizirati, rekao je Linić. Vezano uz nedavnu smjenu njegovog pomoćnika Branka Šegona, ministar je kazao da zbog toga ne trpi rad Savjetodavnog vijeća koje donosi odluke u predstečajnim nagodbama, u kojem su i predstavnici ministarstava turizma, gospodarstva i obrta, čija mišljenja imaju najveću težinu ovisno o djelatnosti tvrtke u postupku. Šegon je sazivao sastanke i potpisivao odluke, sada sastanke saziva Porezna uprave, odluke potpisuju Linić i njegov zamjenik Boris Lalovac i u radu Vijeća nema zastoja, ustvrdio je Linić. (Hina)