Kad je Vlada u četvrtak predstavila svoje interventne mjere i reforme, situacija je podsjećala na sam početak mandata – Vlada opet nudi recept u kojem se problem u javnim financijama rješava tako da se povećavaju porezi na potrošnju, a zahvata na rashodnoj strani nema ili su sitni. A reforme se tek trebaju početi provoditi.
- U odnosu na prije godinu dana razlika je samo u tome da Hrvatskoj prijeti još veći deficit. Potrošili ste godinu i pol dana, kako je moguće da nema rezultata, pa morate potezati za istim mjerama?
– Uvrijeđen sam takvom konstatacijom. Dvije godine pada državna potrošnja, a to znači da se mjere određenih reformi i štednji vide. Kriza je toliko duboka jer je netko osam godina uništavao Hrvatsku. Osam godina nije provodio reforme. Ostavio je Hrvatsku potpuno nespremnu. Nije učinio nijednu strukturnu mjeru u gospodarstvu tamo gdje postoji direktna odgovornost Vlade u sektorima poput energetike, brodogradnje, prometa, prehrambene industrije, turizma gdje smo bili u većinskom vlasništvu.
Istovremeno je privatni sektor potpuno kolabirao. Mi se godinu i pol dana borimo da kako tako održimo sustav i pokrenemo postupne reforme. To je razlog da imamo štednju, štednju, štednju. U 2014. godini imamo nove udare na proračun. Pet milijardi kuna je trošak povezan s EU-om. Znate li što je pet milijardi kuna? Godišnje uštedimo dvije i pol milijarde. Taj udar se mora kompenzirati povećanjem prihoda, ali i daljnjim smanjenjem rashoda.
- Jeste li razmišljali o tome da još više smanjite rashode umjesto novih povećanja poreza na određene robe i usluge?
- Sigurno da jesmo. Ali u sljedećoj godini treba odraditi najveći dio reformi, a one koštaju. Zašto smanjujemo opterećenje gospodarstvu? Pa radi borbe za konkurentnost, da dobijemo nova radna mjesta jer je to jedini izlaz. Zato s druge strane opterećujemo potrošnju. Jasna poruka građanima: sve rasipanje, svu neodgovornost vladanja, sada plaćate. To su jasne poruke: nitko neće platiti te pogreške, ni ona, ni ova Vlada, plaćaju ih građani.
- Je li Hrvatska pred bankrotom?
- Nije riječ o bankrotu. Bankrot je kad ne možete servisirati obveze. Izlaza ima. Jeste li svjesni da država ima imovinu velike vrijednosti koju privatnici koriste skoro zabadava? Koncesije su preniske, premalo zarađujemo na koncesijama, jer smo im davali priliku da budu konkurentni.
- Na kraju bi nam se moglo dogoditi da nam iz svega država izađe koliko toliko uređenija, a građani na koljenima.
- Neće biti tako. Osnovna je poruka naših smjernica bitka za radna mjesta. Ako budemo imali više radnih mjesta, imat ćemo građana koji neće biti ovisni o kruhu od države, nego će ga sami zaraditi, ali živjet će skromno. Građani će živjeti skromno jer plaćamo ogroman nerad, neodgovorno ponašanje vlasti iz ranijih godina. (J. MARIĆ/NL)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU