Predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) boravit će ovog tjedna u Washingtonu na redovnoj skupštini Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), no tom se prilikom neće, kako se spekuliralo, dogovarati novo izdavanje državnih obveznica na američkom tržištu, jer se država ove godine više neće zaduživati na stranim tržištima, kazao je danas ministar financija Slavko Linić.
Na konferenciji za novinare Linić je rekao da će hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu boraviti od 10. do 12. listopada radi redovne skupštine WB-a i MMF-a i tom će se prilikom održati susreti s pojedinim čelnicima tih institucija, kao i s novim voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku, s kojim će se dogovarati plan aktivnosti za 2014. godinu.
Planirani su i susreti s nizom predstavnika banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima, poput fondova. Njima će biti predstavljeno što je Vlada učinila u 2012. i 2013. na fiskalnoj konsolidaciji i restrukturiranju gospodarstva u državnom vlasništvu, kao i što je planirano u idućem razdoblju da bi svi imali potpuni uvid u hrvatske javne financije.
No, odlazak u Ameriku nije vezan uz izdavanje novih državnih obveznica, država je svoje zaduženje na inozemnom tržištu obavila u travnju i ove godine više nema inozaduživanja, to je niz dezinformacija, već će se država do kraja godine financirati na domaćem tržištu, gdje sve ide svojim tokom, istaknuo je Linić.
Dodao je da će o zaduživanju u idućoj godini pak biti riječi za 15 do 20 dana prilikom predstavljanja proračuna za 2014., u kojoj će zasigurno biti vrlo visoki izdaci za financiranje ovogodišnjeg deficita i refinanciranje starih dugova.
A deficit proračuna, prema danas predstavljenim podacima, na kraju rujna je iznosio nešto manje od 13,3 milijarde kuna i do kraja ove godine ne bi trebao biti znatno viši nego sada. U tom je iznosu i 3,3 milijarde kuna utrošenih za sanaciju zdravstva, bez čega bi deficit bio na razini od 9,9 milijardi kuna ili u predviđenim gabaritima, kazao je Linić.
Ponovio je da će trošak sanacije zdravstva, kao i nešto viši rashodi za plaće u obrazovanju i policiji te troškovi usklađenja mirovina do kraja godine biti pokriven skorim rebalansom ovogodišnjeg proračuna i preraspodjelom sredstava po drugim stavkama proračuna.
Prihodi državnog proračuna u prva su tri tromjesečja ostvareni na razini od 79,6 milijardi kuna i za oko 2 posto su manji nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno iznosili 92,9 milijardi kuna ili oko 3,5 posto više nego lani.
Umanjenje prihoda prvenstveno je posljedica podbačaja poreznih prihoda za oko 1,2 milijarde kuna uslijed nižih prihoda od poreza na dobit, kojeg su oslobođeni gospodarstvenici koji su svoju dobit reinvestirali.
Samo po toj osnovi ove godine su proračunski prihodi manji za 1,5 milijardi kuna, a doda li se tome i niža stopa za zdravstveni doprinos, međustopa PDV-a od 10 posto, programi reprograma dugovanja, sustav predstečajnih nagodbi i dr., gospodarstvu je država oslobodila od 7 do 8 milijardi kuna.
Država je istodobno restrukturirala neke problematične sektore, poput željeznice i brodogradnje, smanjila nelikvidnost za oko 10 milijardi kuna i uvela plaćanje u zakonskom roku i stoga se postavlja pitanje na što je gospodarstvo, odnosno privatni sektor taj novac utrošio i zašto je izostao očekivani gospodarski rast, kazao je Linić. (Hina)