Država ce u ovoj godini privatizirati Croatia osiguranje, Hrvatsku poštansku banku i manjinske udjele u tvrtkama koje su vec u vecinskom privatnom vlasništvu, najavio je u intervjuu za agenciju Reuters ministar financija Slavko Linic, koji ocekuje da ce od privatizacije država u ovoj godini ubrati dvije milijarde kuna. Ako se od prodaje državnih poduzeca i udjela doista ostvari prihod od dvije milijarde kuna, za toliko ce se umanjiti potreba za zaduživanjem države.
Taj bi privatizacijski prihod za dvije milijarde kuna smanjio potrebe države za zaduživanjem, koja uz 9,6 milijardi kuna deficita mora pronaci nacin i kako novim kreditima pokriti oko 7,5 milijardi kuna duga koji dospijeva ove godine. Tako bi središnja država umjesto 17,1 milijardu kuna svoje potrebe za zaduživanjem u ovoj godini svela na 15 milijardi kuna.
No, prema proracunskim smjernicama po 700 milijuna kuna deficita imat ce još i lokalne vlasti i izvanproracunski fondovi, poput HC-a ili Hrvatskih voda. Privatizaciju je od Vlade nedavno zatražio i MMF, a pokrivanje dijela deficita prihodima od prodaje udjela poruka je i investitorima da ce Hrvatska u ovoj godini trebati manje novca na inozemnom tržištu.
Odluka na vlasniku
Prema nekim informacijama, Vlada bi na strana tržišta išla po osam milijardi kuna, i to vec u proljece. Isto toliko zaduženje onda bi joj trebalo i na domacem tržištu gdje u svibnju dospijeva obveznica od 500 milijuna eura. Novac na domacem tržištu banke bi mogle osigurati tako što ce im HNB spustiti pricuve koje imaju kod banka matica, cime se topi zadnja brana prema državnim deviznim rezervama.
Kakav ce model za privatizaciju Croatia osiguranja izabrati Vlada još se ne zna, ali od izvora iz Banskih dvora doznajemo da ce država u tom poduzecu zadržati 25 posto dionica, odnosno kontrolni paket.
Što se tice Hrvatske poštanske banke u Vladi isticu kako ne postoji nikakav interes za zadržavanje te banke u državnom vlasništvu. Predsjednik uprave te banke Cedo Maletic jucer je novinarima kazao da scenarij o dolasku stranog investitora koji bi kupio vecinski paket nije izgledan, ali da koncept razvoja nacionalne banke ne znaci da ona mora ostati u državnom vlasništvu.
Maletic je kazao da ce o privatizaciji HPB-a naravno odluciti vlasnik, odnosno Vlada, na kojoj je i odluka o tome hoce li uopce zadržati ijednu dionicu u HPB-u, gdje trenutno ima 51 posto dionica.
Slaganje detalja
Koje je manjinske udjele država spremna prodati kako bi umanjila potrebe za zaduživanjem u Vladi još nije moguce doznati, ali bi privatizacijski planovi trebali biti puno jasniji u ponedjeljak kada ce Vlada donijeti proracun za ovu godinu. Odluka da se vec danas, iako je to najavljivano, ne donese proracun posljedica je želje ministra financija, tvrde u Vladi, da dobije još koji dan kako bi posložio svaki detalj.
U Vladi priznaju i da postoji potreba da se unutar proracuna posloži još tristotinjak milijuna kuna, ali porucuju da to ne znaci povecanje rashoda iznad planiranih 117, 6 milijardi kuna i da se nece odustati od toga da se potrošnja smanji za 4,6 milijardi u odnosu na prošlu godinu.
Vlada ce zato danas u Sabor poslati paket poreznih zakona, koji su takoder jedan od temelja novog proracuna. Tako ce uz povecanje PDV-a na 25 posto, podizanje neoporezivog dijela dohotka na 2.200 kuna te promjene poreznih razreda, Vlada predložiti i da se poveca neoporezivi dio mirovina i to sa 3.200 na 3.400 kuna. Sve te promjene dogodit ce se od 1. ožujka.
Uz povecanje stope PDV-a Vlada ce smanjiti i doprinose za zdravstveno osiguranje za dva postotna poena, ali ce manji doprinosi na place biti u primjeni od 1. svibnja. U porezu na dobit ugradit ce se i olakšice za reinvestiranu dobit, ali i oporezivanje dividende za pravne osobe, domace i strane, po stopi od 12 posto. Porez na dividendu placat ce, a to je novost u porezu na dohodak, i domace fizicke osobe i to po stopi od 12 posto. Neoporezivi dio bit ce 12 tisuca kuna godišnje. (Jagoda MARIC/Novi list)