Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu, u kojemu su predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), tijekom redovne skupštine Svjetske banke i MMF-a jučer i danas susrelo se s pojedinim čelnicima tih institucija te s predstavnicima banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima.
"Okosnica Vladinih aktivnosti sada je ojačati kapital u privatnome sektoru i ubrzati privatizaciju kako bi se jače krenulo u proizvodnju i investicije. To je sada osnovni program našeg rada. Sastanke sa Svjetskom bankom i međunarodnim bankarima iskoristili smo da pokušamo osigurati fondove za ulaganje u kapital domaćih privatnih tvrtki", rekao je danas ministar Linić u razgovoru za Hinu.
Sa Svjetskom bankom razgovori o ulaganju u equity fondove s tom svrhom još su na početku. "Trebat će nam još puno razgovora, jer se razlikujemo u idejama. Vlada želi da se ti fondovi koriste za ulaganje u tvrtke koje se oporavljaju, a Svjetska banka za ulaganje u novootvorene tvrtke. To je Hrvatskoj problem, jer mi trebamo osigurati što brži gospodarski rast", kazao je Linić.
Daleko kvalitetniji razgovori o tom istom pitanju vođeni su s Europskom investicijskom bankom (EIB), ocjenjuje ministar Linić. "EIB je spreman nešto brže ući u financiranje equityja u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, pa vjerujem da ćemo do kraja godine uspjeti i taj dio posla završiti i tako pomoći privatnom sektoru", ističe Linić.
Uoči redovitog godišnjeg zasjedanja MMF je u svojim jesenskim prognozama snizio procjene za hrvatsko gospodarstvo - ove godine procjenjuje da će oslabjeti 0,6 posto, dok bi u idućoj moglo porasti 1,5 posto.
To predstavlja povećanje procjene pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, s obzirom da je u travanjskim prognozama očekivao pad gospodarstva za 0,2 posto. Procjenu rasta od 1,5 posto u idućoj godini ostavio je nepromijenjenu.
"Ove godine još ne očekujemo stabilni rast. Treći kvartal bit će pozitivan, ostaje pitanje četvrtog kvartala, jer izvoz nam ne raste. Sigurno je da Vlada, uloživši mnogo u predstečajne nagodbe te uspjevši smanjiti nelikvidnost u privatnom sektoru, očekuje da nešto ojača proizvodnja. Isto tako, Hrvatske željeznice kreću s prilično snažnim programom investicija", napominje Linić.
Ova godina je takva kakva je i manje je bitno hoće li se obistiniti prognoza Hrvatske narodne banke, MMF-a ili Vlade, ustvrdio je u razgovoru za Hinu.
Ipak, dodaje i da pozitivni trendovi u drugom polugodištu daju razloga za optimističnije prognoze za iduću godinu. "Vlada je išla s vrlo opreznom procjenom rasta u idućoj godini od 1,3 posto BDP-a, a MMF s 1,5 posto. Počeci oporavka su vidljivi u drugom polugodištu pa bi iduća godina napokon mogla biti godina s konstantnim rastom", kaže Linić. (Hina)