Sredinom ožujka vođenje Konzervatorskog odjela u Puli preuzela je Lorella Limoncin Toth, diplomirana povjesničarka umjetnosti, talijanskog jezika i književnosti. Na to je mjesto izabrana nakon što je bivši pročelnik Zoran Glivarec zbog zdravstvenih razloga u kolovozu 2013. dao ostavku.
Limoncin Toth javnosti je poznatija kao bivša bujska gradonačelnica, a Grad je u dva mandata od 2000. do 2008 godine vodila kao IDS-ova kandidatkinja.
Ubrzo istupa iz stranke zbog nesuglasica nakon što na izborima 2009. godine nije dobila IDS-ovu podršku za kandidaturu, pa na izbore izlazi kao nezavisna. Na zadnjim lokalnim izborima u svibnju 2013. godine ponovno se nalazi na listi IDS-a kao dogradonačelnica. Bila je članica Predsjedništva IDS-a, bivša je ravnateljica bujske Srednje industrijske i obrtničke škole i bivša ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta u Bujama.
- Koliko ste dosad pratili rad Konzervatorskog odjela u Puli, smatrate li da su neki projekti stopirani zbog odluka konzervatora?
- Normalno da sam, kao povjesničarka umjetnosti, kroz svoj dosadašnji rad u muzejsko-galerijskoj djelatnosti i druženje s ljudima upoznata s radom odjela i njegovih suradnika. Rad djelatnika Konzervatorskog odjela temelji se na provođenju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a odjel obavlja upravne i stručne poslove koji su mu zakonom propisani.
Slijedom toga konzervatori su intervenirali u određenim slučajevima, kada je prijetila opasnost oštećivanja i prenamjene kulturnih dobara te kada su se bez znanja vršile nedozvoljene radnje na spomenicima kulture ili nije poštovana zakonom propisana procedura.
Cilj konzervatora nije zaustavljanje investicija, naprotiv, oni se zalažu za poduzimanje svih aktivnosti kojima je cilj obnova baštine i njeno stavljanje u funkciju, ali uz poštivanje stručnih i zakonskih odredbi.
- Najveća se prašina digla kada su konzervatori svega nekoliko dana nakon zaključenja natječaja za Brijuni rivijeru tražili proglašenje Monumenata i Hidrobaze kulturnim dobrom. Potom ih je bivši župan Ivan Jakovčić proglasio mafijom u kulturi. Kako biste Vi reagirali?
- Takve prozivke nisu bile korektne i očito je do toga došlo zbog nedostatka komunikacije na svim razinama. Bio je to jako ružan način na koji se tada prozvalo konzervatore jer smatram da su to časni i stručni ljudi koji jako dobro rade svoj posao. Treba reći da je procedura proglašenja Monumenata i Katarine kulturnim dobrom bila mnogo ranije započeta i da se na tome puno prije radilo. Također, sigurna sam da nitko nije namjerno i tempirano išao u obustavu natječaja jer tako se jednostavno poklopilo.
Želim još jednom naglasiti da registracija ne znači zabranu radova na spomenicima kulture, već se na taj način investitori za svaki zahvat u obuhvatu kulturnog dobra, obvezuju na pribavljanje prethodnih odobrenja i na izradu adekvatnih konzervatorskih elaborata. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU