Likovne radove ne možeš jesti

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

"Proces etabliranja likovnog umjetnika je težak i mukotrpan posao. Ne dešava se tijekom noci objavom likovnog kriticara da je pronaden likovni geniji, niti jednim izlaganjem svojih djela na umjetnickom sajmu ili u galeriji", objasnio je Bojan Šumonja, akademski kipar po struci, gostujuci u subotu na prijateljskom druženju Šikuti Machinea u oštariji Poli Ferlina u Svetvincentu.

Predstavio je djelo u formi lentikularnog tiska koje ironicno govori o našoj borbi za bolje sutra. Naime, ovisno o kutu gledanja, promatrac bi mogao vidjeti kako se izmjenjuju slike Tita, Tudmana, Mesica i Sanadera.

Oni, veli Šumonja, sada pripadaju povijesti, ali njihovi duhovi su stalno prisutni. Moderator druženja Mladen Lucic Luc više se dotaknuo pozicije prvorazrednih umjetnina i cijenjenih umjetnika u Istri i društvu opcenito, no samog Šumonjinog rada.

"Svijest o vrijednosti umjetnina u Hrvatskoj se pomaknula s mrtve tocke. Još uvijek nije na onoj zasluženoj razini jer ljudi ne mogu jesti umjetnicka djela, pa prema tome to im niti ne treba kod kuce. Ipak, javlja se sve više kolekcionara koji angažiraju likovne kriticare ne bi li im oni pomogli u formiranju kolekcije.

Medu tim kolekcionarima imamo dosta nogometaša poput Davora Vugrinca, Tomislava Butine i Petra Mociboba. Cak i naš ministar kulture Božo Biškupic spada u spomenute kolekcionare. Po mom mišljenju, ministar kulture ne bi trebao sakupljati vrijedna umjetnicka djela jer je u sukobu interesa", tvrdi Lucic.

Na naše pitanje degradira li se umjetnost kada umjetnicka djela može kupovati samo elita, Lucic odgovara: "Likovna je umjetnost gotovo uvijek povezana sa snobizmom. Da nije snobova, tko bi uopce kupovao radove?". Slicno i Šumonja misli te dodaje da kod nas nema tržišta, nema promotora poput Lucica, niti tradicije.


Podijeli: Facebook Twiter