U čak 36 smrtnih slučajeva u 2012. godini posumnjalo se da je smrt nastala kao posljedica nuspojave lijeka. U dva je slučaja bila riječ o suicidu, u dva o slučajnom trovanju lijekom, a u jednom slučaju o fatalnoj reakciji preosjetljivosti na lijek.
U 19 se slučajeva nakon istrage zaključilo da je lijek mogao pridonijeti smrtnom ishodu, a u 12 da to najvjerojatnije nije slučaj. U sedam slučajeva, naime, smatra se da povezanost nije vjerojatna, a u pet je isključena svaka veza nuspojave i smrti pacijenta - piše u izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o nuspojavama u 2012. godini.
Broj smrtnih slučajeva dovedenih u vezu s nuspojavama lijeka bio je trostruko veći nego godinu ranije, a broj hospitalizacija povezanih s ozbiljnim nuspojavama lijeka povećao se s 200 na 300. U HALMED-u to povećanje, međutim, smatraju posljedicom aktivnijeg prijavljivanja nuspojava, a ne realnim povećanjem neželjenog djelovanja lijekova.
Kod spomenutih smrtnih slučajeva, mahom se radilo o bolesnicima s teškom zloćudnom bolešću. Najviše se nuspojava prijavljivalo uz lijekove za živčani sustav, antibiotike i cjepiva te lijekove za tlak i srce.
U 2012. godini HALMED-u su podnesene ukupno 1.923 prijave sumnji na nuspojave, za šest posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Od tog broja, 94 prijave su iz kliničkih ili postmarketinških ispitivanja, a 1.784 prijave podnijeli su zdravstveni radnici, pacijenti ili farmaceuti.
Nuspojave lijeka najčešće prijavljuju liječnici (63 posto), zatim ljekarnici (30 posto), a u porastu je broj prijava pacijenata - u 2012. godini nuspojave lijeka prijavilo je njih 45, što čini nešto više od dva posto svih prijava. Čak je 60 posto tih nuspojava ocijenjeno ozbiljnim, a 40 posto ozbiljnim i neočekivanim. Oko trećinu prijava HALMED-u su, kao i obično, podnijeli sami farmaceuti.
Među pacijentima koji su imali nuspojave prednjačile su žene, u dvostruko većoj mjeri od muškaraca, najčešće u dobi od 18 do 65 godina, a uočen je i sve veći porast broja lijekova koje pacijent uzima istovremeno, čime se eksponencijalno povećava rizik od interakcija lijekova, a time i češćih nuspojava.
Hrvatska se, s oko 500 prijava na milijun stanovnika, u 2012. godini smjestila na visoko 16 mjesto od 110 zemalja svijeta koje sudjeluju u programu praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. (Lj. BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)