Pacijenti kojima treba lijek s dopunske liste, za koji se u ljekarni placa nadoplata, trebali bi dobro izracunati isplati li im se više kupiti lijek po punoj cijeni, nego ici svom lijecniku po recept. Pokazuje to slucaj pacijentice koja je, umjesto da kremu protiv gljivica Lamisil kupi po tržišnoj cijeni od 37 kuna, odlucila uštedjeti i otišla po recept. Kad se vratila u ljekarnu, bila je svjesna da je pogriješila, jer je kod lijecnika, kako nema dopunsko osiguranje, platila 15 kuna participacije za pregled, još toliko platila je participaciju u ljekarni, a doplata za lijek stajala ju je 15,16 kuna. Osim što se nahodala, lijek od 37 kuna tako je platila ukupno 45,16 kuna!
- Nevjerojatno je da mi nitko, ni u ljekarni, niti u ordinaciji, nije rekao da mi je jeftinije jednostavno kupiti lijek, ogorcena je pacijentica koja je izgubila i vrijeme i novac. Da je znala kakav ce joj racun ispostaviti u ljekarni, bacila bi, kaže, recept u smece.
Ovakav slucaj nije usamljen jer za citav niz lijekova koji se izdaju na crveni recept, odnosno uz doplatu, nije isplativo cekati red u ordinaciji da bi se uštedjele dvije, tri kune. Skuplje nego u ljekarni pacijenti ce tako, uz pomoc HZZO-a, kupiti i spazmolitik Buscol, koji u ljekarni stoji 15,40 kuna, a participacija za recept i doplata zajedno iznose 18,25 kuna. Canesten kremu takoder se ne isplati uzimati na recept. Cijena joj je u ljekarni 24,79 kuna, a doplata uz recept 4,59 kuna, što znaci da pacijent bez dopunskog osiguranja koji lijek dobije na recept može uštedjeti samo pet kuna. Ako pak plati i pregled u ordinaciji, bit ce u minusu za punih deset kuna.
U HZZO-u nemaju komentara na ovakvo zakidanje pacijenata. Zavod je, kažu, ispregovarao što je moguce niže cijene lijekova i doplata, a pacijenti trebaju procijeniti koja im je varijanta povoljnija - kupnja lijeka, odlazak po recept, ili možda dopunsko osiguranje koje ih oslobada placanja participacija.
Da bi administracija u zdravstvu trebala voditi više racuna o anomalijama poput ove, smatra predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu, Mensura Dražic. - Mnogo toga ucinjeno je na brzinu, bez preciznih izracuna, a državna administracija teško priznaje svoje propuste. Pacijente bi trebalo educirati, jer ce rijetki uociti razlike u cijeni, a HZZO bi se trebao pobrinuti da se takve anomalije ne dogadaju, komentira Dražic.