I dalje se lome koplja oko novog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, koji je usvojen u mandatu ministra zdravlja dr. Daria Nakića i na snazi je od 16. srpnja, ali se u praksi ne provodi. Objeručke su ga dočekali mladi liječnici specijalisti jer ih je oslobodio plaćanja golemih odšteta ako prije ugovorenog roka (nekad su obvezni bili odraditi i dvostruko duže od trajanja specijalizacije) prijeđu iz ustanove koja ih je poslala na usavršavanje u drugu ustanovu. Liječnike se teretilo i za milijunske svote i kada su ostajali u istoj kući javnog zdravstva koje se financira iz istog izvora, HZZO-a. "Slobodni" specijalisti, međutim, u nevolju dovode uprave bolnica, posebno onih manjih, koje i sada teško privlače a još teže zadržavaju deficitaran doktorski kadar.
Kompenzatorni mehanizmi
U bolnicama se žale da važeći pravilnik nije provediv, posebno ne retroaktivno, na već potpisane ugovore. Shvatili su to i u Ministarstvu te najavljuju nove izmjene izmijenjenoga Pravilnika, a ravnateljima bolnica iz Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) preporučuju da pričekaju s primjenom.
- Nesustavno, nepromišljeno išlo se u promjene, kaže dr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. "Pravilnikom iz 2008. određeno je da obveza liječnika može trajati koliko i specijalističko usavršavanje, riješili smo se robovskog statusa specijalizanata, ali je klatno sada otišlo u suprotnu krajnost. Udruga poslodavaca nije čak ni protiv provedbe ovakvog pravilnika, samo nas zanima kojim će stimulativnim mjerama, recimo, pulska bolnica spriječiti 45 svojih specijalista koji još nisu odradili svoje ugovorne obveze i 67 specijalizanata da odu raditi, primjerice, u Trst. Ti ugovori su teški oko 50 milijuna kuna. Zakonodavac koji je napisao Pravilnik mora reći koji su to sada kompenzatorni mehanizmi koji će te liječnike zadržati u Hrvatskoj. Kako održati sustav, kako planirati zdravstvenu zaštitu ako nam liječnik specijalist ode u zasluženu mirovinu a drugi ga ne dođe zamijeniti. Na razini države u pitanju je oko 3.000 ugovora", kaže dr. Jurković.
Prema sadašnjem Pravilniku obveza specijalizanta ne prelazi 40-50 tisuća kuna - plati troškove glavnog mentora, specijalističkog ispita i komisije i slobodan je, pa se Jurković pita zašto bi se uopće potpisivali ugovori o specijalizaciji ako liječnik gotovo da nema nikakve obveze prema matičnoj ustanovi. U Hrvatskoj, pak, udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) kažu nam da su na sastanku 26. kolovoza u Ministarstvu zdravlja, gdje je prezentiran prijedlog novih izmjena Pravilnika, upozorili da je svaki eventualni povratak u ranije robovlasničke odnose neprihvatljiv i protuustavan. Dr. Ivan Vukoja, tajnik HUBOL-a, na pitanje što s gubicima bolnica i kako zadržati liječnike u manjim ustanovama, kaže da nijedna ustanova koja bude ulagala i brinula o svom kadru neće biti u gubitku.
Nacionalni fond
- Bolnice će pozitivnim mjerama osigurati ostanak vlastitog kadra, a lokalne će politike biti zainteresirane za izbor najkvalitetnijeg upravljačkog kadra u bolnicama, kao i za razvoj poticajnih mjera za ostanak liječnika u malim sredinama. Što se liječnika tiče, za nas je najveći dobitak ukidanje robovlasničkih ugovora i poštivanje odluke Vrhovnog suda iz 2012. Moguće je osnovati nacionalni fond za specijalističko usavršavanje kojim bi se rasteretili budžeti malih ustanova, a postoji i mogućnost odrađivanja specijalizacija u matičnim ustanovama, za razliku od današnje situacije u kojoj specijalizanti u pravilu služe opstojnosti odjela i hitnih službi kliničkih bolnica, kaže Vukoja, pozivajući kolege koji još čekaju svoj aneks ugovora da poduzmu sve moguće pravne i demokratske korake. Na [email protected] mogu dobiti i besplatan pravni savjet.
Ravnateljica pulske Opće bolnice dr. Irena Hrstić podržava novi Pravilnik, ali uz nekoliko obveznih preduvjeta - da se ne primjenjuje retroaktivno i da se novac za specijalizacije osigurava izvan osnovnih sredstava za poslovanje bolnice, neovisno o kojoj bolnici se radilo. Hrstić upozorava na različit stav prema Pravilniku kliničkih i općih pa i manjih bolnica.
- Za trajanja specijalizacije sve troškove, uključivo bruto plaće koje su najveća stavka, kontinuirano osigurava pulska bolnica, dakle i za vrijeme dok specijalizant radi u KBC-u u Rijeci ili Zagrebu. I sve bi to bilo u redu, kada bi pulska bolnica imala sigurnost da će se liječnik koji je na specijalizaciji vratiti i raditi u pulskoj bolnici. U svijetu nije nepoznata praksa da su sredstva za specijalizacije osigurana "centralno" i da se mladi specijalisti nalaze "na tržištu", čime se omogućava mobilnost liječničkog kadra, ali s druge strane, u zdravstvenom sustavu mora postojati sigurnost za kontinuirano pružanje zdravstvene usluge, kaže dr. Hrstić.
U pulskoj bolnici još nisu prilagodili postojeće ugovore promjenama Pravilnika, čekaju naputak Ministarstva zdravlja, odnosno odgovor na dopis upućen ministru 11. kolovoza. Primjenom novog Pravilnika, kažu u bolnici, pretrpjeli bi financijsku štetu od oko 30 milijuna kuna, računajući samo specijalizante, ne i specijaliste pod radnom obvezom. Sada imaju 63 specijalizanta, a traje javni natječaj za novih 22. Dr. Hrstić potvrđuje da je dio specijalizanata putem odvjetnika zatražio sklapanje aneksa ugovora, odnosno podnio zahtjev za zaštitom prava usklađivanjem s odredbama aktualnog Pravilnika. Pulska bolnica trenutno vodi četiri postupka za naknadu štete zbog jednostranog raskida ugovora, a četvero specijalista dobrovoljno je obeštetilo bolnicu u punom iznosu.
Urušavanje sustava
- Sistem dodjele liječničkih specijalizacija mogao se mijenjati i unaprijediti, recimo da Ministarstvo direktno bira i financira specijalizante. Novi Pravilnik, međutim, urušava cijeli sistem umjesto da ga unaprjeđuje. I sada male bolnice financiraju KBC-ove, plaćaju doktore koji u biti rade na klinikama, i to nije idealna situacija, ali je garantirala zdravstvenu zaštitu žiteljima određene regije, jer su se nakon specijalizacije ovi doktori vraćali matičnim ustanovama. Sada se novim Pravilnikom urušava cijeli sistem, a ne nudi se nova solucija i opravdana je bojazan da manje bolnice neće moći jamčiti dostupnost zdravstvene zaštite u izoliranijim dijelovima zemlje, kaže dr. Marinko Rade, ravnatelj Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju "Dr. Martin Horvat" u Rovinju.
"Kupovina" gotovih specijalista
U rovinjskoj je bolnici troje specijalista koji još nisu "odradili" svoj ugovor, a jedan je doktor na subspecijalizaciji. Potencijalna šteta, ako oni odluče otići, bila bi oko tri milijuna kuna. To bi bila izgubljena dobit bolnice prema sadašnjim ugovorima jer toliko košta njihovo školovanje.
- Pojedinačne su to svote o kojima, sukladno članku 58. Zakona o ustanovama, ne mogu odlučivati ni ravnatelj ni upravno vijeće bolnice, nego samo osnivači, u našem slučaju je to Istarska županija. Iako se pritišće ravnatelje da potpišu anekse ugovora, nama to spomenuti zakon brani, a zakoni su iznad pravilnika. Upute iz Ministarstva su nejasne, ne znamo kako postupiti. Odlučili smo postupati po zakonu, štiteći interese bolnice i građana koji plaćaju zdravstvenu zaštitu, kaže Rade. Što se tiče posljedica, predviđa mogućnost da male bolnice uopće više neće davati specijalizacije, već će "kupovati" gotove specijaliste za što, međutim, nisu konkurentne, a pitanje je i je li to uopće etički.
Troškovi specijalizacije oko milijun kuna
Tzv. robovlasničkih ugovora sa specijalizantima u Puli, kaže pravnik u pulskoj bolnici Goran Paić, nije bilo, već su primjenjivani važeći pravilnici. Do 2011. godine obveza specijalizanta je bila odraditi najmanje onoliko vremena koliko je proveo na specijalističkom stažu u pulskoj bolnici te dvostruko više nego se usavršavao na klinici, uz povrat, ukoliko prije isteka roka napusti bolnicu, neodrađenih i stvarnih troškova specijalizacije. Potom se do 2013. primjenjuje pravilo da radna obveza traje koliko i specijalizacija, uz povrat 50.000 kuna po godini specijalizacije. U razdoblju od 2013. do aktualnog Pravilnika opet je na snazi obveza povrata neodrađenih i stvarnih troškova specijalizacije. U prosjeku, ovisno o specijalizaciji, stvarno nastali troškovi iznose oko milijun kuna.
Flego: Profitiraju isključivo klinike
- Novi Pravilnik predstavlja ozbiljan rizik za kontinuitet, dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite na području Istarske županije. Izrazito je financijski i organizacijski nepovoljan za zdravstvene ustanove, što bi dugoročno moglo rezultirati smanjivanjem broja specijalista. Naime, jedan liječnik na specijalizaciji županijsku ustanovu košta najmanje 750.000 kuna. Novim Pravilnikom će, stoga, profitirati isključivo klinike, dok će sve periferne zdravstvene ustanove i manje bolnice pretrpjeti i kadrovske i financijske štete, kaže župan Valter Flego. (Duška PALIBRK)