- Ne veseli me smanjenje proracuna za zdravstvo, ali svi moramo podnijeti teret krize. Bilo je i lošijih vremena, komentar je Hrvoja Miniga, predsjednika Hrvatske lijecnicke komore (HLK), na cinjenicu da je zdravstvo s 560 milijuna kuna manje u blagajni jedan od najvecih gubitnika u državnom proracunu za 2012. godinu.
Na zdravstvu se, kaže, ne bi trebalo štedjeti jer je ulaganje u taj sektor bitno ako se želi zadržati postojeci nivo zdravstvene zaštite. Bez obzira na to što ce im u resoru biti manje novca, zdravstveni ce radnici, porucuje Minigo, obavljati svoj posao kao i dosad i pružati najbolju zdravstvenu zaštitu. Ipak, u njihova se prava, smatra šef komore, ne bi smjelo dirati.
- Rezanje prava zdravstvenih djelatnika ne bi bilo dobro. Imamo manjak lijecnika, to je prvi razlog dugih lista cekanja, a broj bolnickih specijalista vec se smanjio za više od 500. Ako im se bude diralo u prava, ljudi ce tražiti posao drugdje, zakljucuje Minigo.
Udruge pacijenata skromni zdravstveni proracun ne zabrinjava jer je ministar Rajko Ostojic, kažu, u više navrata dao do znanja da se na pacijentima nece štedjeti.
- Ocekujemo da ce se racionalnijim i efikasnijim vodenjem sustava manjak novca pokriti boljim korištenjem medicinske opreme i drukcijim radnim vremenom, smatra Mensura Dražic, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu.
Kresanje proracuna za znanost i obrazovanje za 440 milijuna kuna protumaceno je kao kršenje cvrstih obecanja da se baš na tom resoru nece štedjeti.
- To je apsolutno neprihvatljivo. Obmanuli su nas jer su i Milanovic, i Cacic, i Jovanovic decidirano tvrdili da se znanosti nece uzeti ni kune, podsjeca Vilim Ribic, predsjednik Matice hrvatskih sindikata (MHS).
Ocekuje da ce se najprije dirnuti u place, no istice da u znanosti i obrazovanju nema puno prekovremenih. "Ako misle dirati u kolektivni ugovor, bit ce veselo", najavljuje Ribic.
Aleksa Bjeliš, rektor zagrebackog sveucilišta, upozorava da je politika smanjenja budžeta za znanost i visoko obrazovanje u zadnje dvije godine neke stavke vec svela na simbolicnu razinu.
- Koji put nije sve u iznosima jer se sredstva koja imamo mogu bolje i racionalnije upotrijebiti. Teško je ici na promjene u sustavu kad se bavite preživljavanjem, smatra Bjeliš.
Kad vec nema novca, Vlada bi se, upozorava, morala pozabaviti pitanjem školarina, koje iz godine u godinu stvaraju veliku nervozu.
U Novoj Gradiški danas ce se okupiti predstavnici seljackih udruga i Hrvatske poljoprivredne komore, koja predstavlja oko dvjesto tisuca seljaka, da bi odlucili hoce li, kako su ranije najavljivali, sutra tocno u podne poceti s prosvjedima širom Hrvatske zbog najave smanjenja poljoprivrednih poticaja.