Mlada frizijska pjevacica Janna Eijer i bend "Coffeechock Company" iz Gradišca osvajaci su nagrada na Medunarodnom glazbenom festivalu Liet na kojem nema eurovizijskoga sjaja ni banalnih tekstova, pjevanje na engleskom je zabranjeno, a jedini je uvjet da pjesma bude napisana na manjinskom ili ugroženom jeziku.
Festival su prije osam godina pokrenuli govornici frizijskoga jezika, manjinskog jezika kojim se govori u Njemackoj i Nizozemskoj, a ove se godine održao u Udinama, središtu talijanske pokrajine u kojoj se govori friulski jezik koji ima 800 tisuca govornika.
Unatoc prijetnji lingvisticke homogenizacije, bendovi koji su nastupili na Liet festivalu, pripadaju "nu folk" revivalu koji glazbu manjinskih jezika donosi i do šire publike u Glastonburyju ili drugim europskim festivalima.
Janna Eijer osvojila je sinoc prvu frizijsku pobijedu na ovom festivalu s pjesmom "Ien klap", a rock-reggae bend "Coffeeshock Company" dobio je nagradu publike za pjesmu "Gusla mi se je znicila". Jezik Gradišcanskih Hrvata, kojih u Austriji ima oko 50 tisuca, ove se godine prvi puta cuo na festivalu, a "Coffeechock Company" kvalificirao se na natjecanje automatski, zahvaljujuci pobjedi na slicnom natjecanju Suns u Švicarskoj.
Skama la Rede, ska-punk bend pjevao je na asturskom jeziku kojim govori 250 tisuca ljudi iz španjolske pokrajine Asturija, dok je skupina Siroka pjevala na baskijskom.
Skupinu Noid razumije šest tisuca govornika iz ugro-finskoga dijela Rusije, a Udmurtska Republika navijala je za svoje The Silent Woo Goore, koji miješaju udmurtski folk sa suvremenim globalnim zvukovima.
Na škotskoj verziji gaelskog jezika pjevala je Macanta, bend iz Glasgowa, dok su irski gaelski predstavljali Aoife Scott.
Reziju Ladinu koja pjeva na valladeru, dijalektu retoromanskoga razumije 35 tisuca stanovnika grižunskog kantona, a nastupio je i Rolffa, norveški bend koji pjeva na jeziku sami, te talijanska skupina Priska koja pjeva na friulskom i Cuntra Loem koji su pjevali na ladino jeziku.
U Europi približno 40 milijuna ljudi govori manjinskim jezikom, a prema podacima UNESCO-a u svijetu je ugroženo 2.500 od 7.000 jezika.