Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovic sudjeluje u radu sastanka na vrhu Europske unije i Afrike koji je poceo u ponedjeljak u Tripoliju, priopceno je iz Ureda predsjednika. Na dvodnevnom summitu sudjeluju predstavnici Africke unije i zemalja clanica EU-a. U kratkoj izjavi medijima predsjednik Josipovic istaknuo je da Hrvatska u potpunosti dijeli interes Europske unije za africki kontinent, koji se nalazi u fazi ubrzanog razvoja te je postao izuzetno zanimljiv na gospodarskom polju, cemu je ovaj summit i posvecen.
Libija je Hrvatskoj politicki zanimljiva, a gospodarski perspektivna, ali neiskorištena, može se zakljuciti iz politickih rasprava i gospodarskih pokazatelja suradnje dvije zemlje. Politicka je javnost u Hrvatskoj uvijek žustro polemizirala o sklonosti koju je bivši predsjednik Republike Stjepan Mesic pokazivao prema Libiji i njezinu kontroverznom vodi Moameru Gadafiju, naglašavajuci da se hrvatskome gospodarstvu ondje mogu otvoriti neslucene mogucnosti. Mesic je nekoliko puta posjetio Libiju, a ocekivalo se i da ce Gadafi uzvratiti posjet.
Nije to, medutim, nikada ucinio jer je Hrvatskoj zamjerio odlazak bivšega hrvatskog veleposlanika pri UN-u Nevena Jurice sa sjednice Vijeca sigurnosti UN-a u znak prosvjeda zbog govora predstavnika Libije, koja je glasala da Hrvatska postane nestalnom clanicom. Politicki su se duhovi uznemirili i kada je bivši hrvatski veleposlanik u Libiji Jovan Vejnovic optužen, a potom i nepravomocno uvjetno osuden zbog nelegalnog uvoza alkohola u Libiju.
Usprkos svemu tome, premijerka Kosor pozvana je, pocetkom rujna, na proslavu 41. obljetnice libijske revolucije, a i predsjednik Josipovic se trenutno sustaje s libijskim vodom Gadafijem.
Gospodarska suradnja, medutim, ne prati dinamicne politicke odnose. U Libiji trenutno djeluje desetak hrvatskih poduzeca s petstotinjak radnika. Nijedna hrvatska tvrtka još nije uspjela dobiti posao u libijskome infrastrukturnom bumu vrijednom ukupno pedesetak milijardi dolara, jednim od trenutno najvecih ulaganja u svijetu.
Hrvatska gospodarska komora na svojim internetskim stranicama Libiju ne vodi kao posebnoga hrvatskog gospodarskog partnera, a Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija posljednje podatke o robnoj razmjeni s Libijom ažuriralo je za 2007. godinu.
Prema tim podacima, ukupna je robna razmjena te godine iznosila mizernih 67 milijuna dolara, što je više nego dvadeset puta manje od izvoza Hrvatske u BiH za prošlu godinu. Istina je, s druge strane, da hrvatski izvoz u Libiju kontinuirano raste: 2003. iznosio je 2,6 milijuna dolara, a 2007. 17 milijuna.
No, tako male brojke nepobitno potvrduju da gospodarska aktivnost ne slijedi politicku prašinu što se redovito diže oko odnosa Hrvatske i Libije.