Hrvatski laburisti - stranka rada iznenadlila je dobrim rezultatom na proteklim izborima, a nakon njih stranka, za koju neki smatraju da podilazi populizmu, po anketama i dalje bilježi rast. Kako komentira rast popularnosti stranke kojoj je na celu upitali smo, Dragutina Lesara.
- Otkad smo uvršteni u istraživanja 2010., nekoliko mjeseci nakon osnivanja, u svim anketama bilježimo rast. To dokazuje da nismo jednokratan politicki pokušaj, nego stranka koju su gradani ozbiljno prihvatili. Naš neposredan kontakt s gradanima ocito je jedan od razloga za takvu potporu, a kao drugo - nakon izbora se nismo promijenili. Naravno da rezultate parlamentarnih izbora i anketa doživljavamo tek kao akontaciju gradana jer pravi test dolazi na lokalnim izborima u svibnju sljedece godine.
- Vaši ce kriticari reci da ste populist i demagog.
- Kad smo napali banke i deviznu klauzulu u "švicarcima" govorili su nam upravo da smo populisti i demagozi. A zašto je devizna klauzula u "švicarcima" povucena i odjednom su se pojavili kunski krediti? Napali smo sustav ovrha i rekli da u sustavu nešto ne štima i da je nepravedan. Je li odgodena primjena novih zakonskih rješenja i jesu li neke stvari vracene na pocetak? Govorili smo, zatim, da samo rigidnim i rigoroznim mjerama štednje Hrvatska nece izaci iz gospodarske i ekonomske krize, vec cemo u nju dublje uci jer ce doci do novih otpuštanja, pada standarda i kupovne moci gradana. Kad kupovna moc gradana pada, gospodarstvo se ne može obnavljati, posebice zbog toga što imamo slab izvoz.
- Ako Milanoviceva Vlada ne zna zemlju izvuci iz krize, kako bi to ucinili laburisti?
- Ni jedna stranka ni politika u cjelini nece moci carobnim štapicem uciniti potez za izvlacenje zemlje iz krize pa ni investicijski bum od 15 milijardi kuna koji najavljuje prvi potpredsjednik Vlade i koji je za Hrvatsku dodatno štetan jer se radi o potrošnoj, a ne proizvodnoj investiciji. Svaka vlast ima tri instrumenta ekonomske politike. Prvi je tecaj, a Hrvatska se tecajne politike odrekla kad je kunu vezala uz euro. To je pogreška HNB-a i to treba mijenjati. Drugi je monetarna politika. Slaba država, gospodarski mala i neutjecajna u Europi teško može raditi bitnije promjene. Treci instrument je fiskalna politika.
Kako danas, nakon potresa u EU-u, gledate na pridruživanje Hrvatske?
- Nemam drugaciji stav prema EU-u što se tice ulaska Hrvatske. Nitko mi dosad nije ozbiljno odgovorio koja je alternativa. Neki su rekli da se moramo povezati s državama u okruženju koje nisu clanice. Tu postoji samo jedan mali problem - sve te države žele u EU! No, cinjenica da promjene koje su se pocele dogadati i odraz politicke volje u pojedinim clanicama postaju toliko snažni da ce EU morati mijenjati svoju ekonomsku politiku, ohrabruje. Sad je samo pitanje koja ce struja prevladati. Euro ce se kao zajednicka valuta teško održati. I Krugman upozorava da bez zajednicke središnje banke i jedne financijske politike ne može dugorocno opstati. (Razgovarala Kristina FLEGAR)
INTEGRALNI INTERVJU U TISKANOM IZDANJU