Naocale, rucnik i vezice za cipele možda su posve uobicajeni predmeti koje bi netko ponio na put, cak i u 16. stoljecu, no na popisu renesansnog umjetnika i znanstvenika Leonarda da Vincija nalazimo i stakalce, hvataljku, kirurški nož i finu pilicu.
Neobican popis napisan oko 1510. Leonardovim zrcalnim rukopisom, istrgnut iz jedne od njegovih bilježnica, upoznaje nas s Leonardovim karakterom, ali i njegovim razmišljanjima o proucavanju anatomije, piše britanski Guardian.
Stranica ce biti prvi put izložena u javnosti, uz još 86 iz umjetnikovog prirucnika za anatomiju na izložbi pod nazivom "Leonardo da Vinci: anatom" koja se 4. svibnja otvara u Kraljicinoj galeriji Buckinghamske palace.
Zbirka Leonardovih anatomskih studija dio je Kraljevske zbirke od 1690., a pretpostavlja se da ih je od umjetnikovih nasljednika kupio Charles II.
Kustos londonske izložbe Martin Clayton pretpostavlja da je popis sastavljen prije putovanja u Paviju s obzirom na to da je poznato da je secirao trupla na medicinskom fakultetu sveucilišta u Paviji.
- Stranica je fascinantna. Leonardo je cesto pisao o anatomiji, ali ova stranica nam pokazuje i kakav je bio, dodao je Clayton. Gusto ispisane bilješke prekrivaju cijelu površinu stranice.
"Pribor: naocale s kutijom, kresivo, vilica, kirurški nož, ugljen, dašcice, papir, kreda, bijeli vosak, hvataljka, stakalce, fina pilica, skalpel, tintarnica, nožic", zapisao je Leonardo.
Nakon popisa pribora slijedi podsjetnik: "Nabaviti lubanju. Prouciti udubine u supstanci mozga, gdje ih je manje ili više. Opisati jezik djetlica i celjust krokodila. Izmjeriti mrtvaca služeci se njegovim prstom kao mjernom jedinicom. Dati uvezati bilješke o anatomiji. Cizme, carape, cešalj, rucnik, košulje, vezice za cipele, nožic, pera, kožu za sanduk, rukavice, papir za omatanje, ugljen".
Bilješke i podsjetnik pokazuju i koji je cilj putovanja: "razbiti celjust bocno da bi se vidio tocan položaj resice u ždrijelu".
Nakon popisa slijede upozorenja onima koji bi se možda poželjeli baviti anatomijom: "Iako možda volite takve stvari, možda ce vas želudac izdati. A ako vas ni to ne sprijeci, možda vas, u društvu rašcetvorenih i oderanih trupala u nocnim satima sputa strah".
Premda Leonardo odavno slovi za najveceg renesansnog umjetnika, znacenje njegovih proucavanja ljudskoga tijela, koja ce promijeniti spoznaje Europljana o anatomiji, svijet nije upoznao sve do 20. stoljeca. Iako ih je sam želio objaviti, nakon njegove smrti 1519. anatomske studije ostaju medu privatnim spisima.