Boris Dvornik, Emir Kusturica, Lepa Brena, Bata Živoinovic, Milena Dravic i Bekim Fehmiu samo su neki od likova nove predstave Olivera Frljica "Leksikon YU mitologije" u produkciji NETA-e (Nove evropske teatarske akcije) koja se priprema na daskama Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula. Predstava ce biti premijerno prikazana na ljubljanskom festivalu Ex Ponto 16. rujna.
- Producent tog festivala Damir Domitrovic predložio mi je da napravim predstavu koja se bazira na knjizi "Leksikon YU mitologije". Kao prvo, zanimalo me kako se leksikon može pretociti u kazališnu predstavu, a ona se pak najviše bavi nacinom na koji je taj leksikon koncipiran. Htio sam otvoriti pitanje što je u toj knjizi problematicno. Kulturna hegemonija prisutna u Jugoslaviji provukla se kroz tu knjigu, a tu je prvenstveno u pitanju iskljucenost manjinskih jezika. Tekst predstave, koji potpisujem s dramaturginjom Jasnom Žmak, kao osnovicu koristi biografije pop ikona iz bivše Jugoslavije koje u leksikonu završavaju upravo kada bi mogle biti problematicne. Sam tekst knjige zapravo i nije predložak naše predstave, vec s njim ulazimo u neku vrstu scenske polemike, kazao je Frljic koji s kazališnom ekipom svakodnevno vježba na sceni INK-a.
Predstava je rezultat koprodukcije kazališta svih republika bivše države iz kojih dolaze glumice i glumci: Helena Minic, Bajrush Mjaku, Gresa Pallaska, Miha Nemec, Maja Nemec, Joana Popovska, Mišo Obradovic i Ljuma Panev. Predstava je napisana na makedonskom, albanskom, slovenskom, srpsko-hrvatskom i hrvatskom-srpskom, odnosno tadašnjim jezicima zajednicke države.
Dramaturginja Žmak kaže da su ona i Frljic dekonstruirali leksikon jer su imali problem s nacinom na koji je koncipiran. - Kao što je to bilo u bivšoj državi, tako je i u samom leksikonu jasna dominacija nekih republika nad drugima. Leksikon ima i problem što je baziran na jednosmjernom sjecanju samo onog pozitivnog. Tako je i u opisima biografija popularnih ikona koje prestaju u trenutku kada bi se o njima trebalo reci i nešto negativno. Kroz predstavu propitujemo i vezu izmedu mita i traca koji se zapravo slicno konstituiraju - tracevi kroz vrijeme rastu i postaju cinjenice koje se, pak, ustolice na mjesto istine. Likove koje smo odabrali vecinom su kazalištarci i filmaši, ali odlucili smo ispricati njihovu alternativnu i neslužbenu intimnu povijest. Glumci osim što ce utjeloviti likove, glumit ce i sebe. Jezicima koji se koriste kroz predstavu ujedno i propitujemo situaciju koja je vladala u Jugoslaviji, a sama ce se izvedba mijenjati sukladno s mjestom izvodenja, kazala je Žmak. (Boris VINCEK, snimio M. ANGELINI)