Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko prokomentirao je danas najavu udruge "U ime obitelji" o pokretanju referendumske inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva izjavom da je svaki zahtjev građana koji je pripremljen sukladno ustavu i zakonima legitiman.
"Hrvatska je potvrdila svoj demokratski rejting i demokratski društveni poredak. Sve što građani pripremaju u skladu s Ustavom i zakonom je legitiman zahtjev", rekao je Leko odgovarajući na novinarsko pitanje o novoj referendumskoj inicijativi udruge "U ime obitelji".
Leko je na konferenciji za tisak uoči odlaska u službeni posjet Kini i Južnoj Koreji podsjetio da je u Sabor već stigla inicijativa nekoliko građanskih udruga za promjenu izbornog zakonodavstva.
"Inicijativa građanskih udruga je već stigla u Sabor ... i već smo imali dva okrugla stola s dva radna saborska odbora. Otvoren je prostor demokratskog dijaloga u Saboru i otvorena je mogućnost da se promijene zakoni, pa i izborni zakoni", rekao je Leko.
"Smatram da je u hrvatskoj situaciji potrebno omogućiti građanima da značajnije utječu na to tko će ih predstavljati i tko će ih zastupati u političkim tijelima", zaključio je Leko.
Građanska inicijativa "U ime obitelji" najavila je da će od 21. rujna do 5. listopada prikupljati potpise za održavanje referenduma kojim bi se izmjenilo izborno zakonodavstvo u Hrvatskoj. Čelnica udruge Željka Markić rekala je kako je cilj inicijative omogućiti da saborski zastupnici postanu odgovorniji svojim biračima, te da svaki glas birača jednako vrijedi.
HDZ je za izmjenu izbornog zakonodavstva, ali ne putem referenduma i ne parcijalno, kako predlaže udruga "U ime obitelji", izjavio je danas HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar.
Mlakar je novinarima u središnjici HDZ-a kazao kako je izborno zakonodavstvo važna, ali ne i najvažnija tema u Hrvatskoj.
"Vjerujem da danas ima puno važnijih stvari o kojima bi trebalo razmišljati, primjerice danas smo dobili vijest da je BDP za 6,8 posto niži u prvih 6 mjeseci ove godine", naglasio je Mlakar.
Odbio je novinarsku primjedbu da o izmjenama izbornog sustava govori isto što i premijer Zoran Milanović.
"Ako on misli da ima značajnijih pitanja od pitanja referendumskog glasovanja, s tim se u potpunosti slažem. Međutim, ta pitanja premijer nije ni dotaknuo, a kamoli riješio", istaknuo je Mlakar.
Ponovio je da je HDZ za cjelovite izmjene izbornog sustava, prije svega u dijelu koji se odnosi na glasovanje Hrvata izvan Hrvatske, veličine izbornih jedinica i izravan izbor lokalnih čelnika.
"Što se preferencijskog glasovanja tiče, važno je reći da je HDZ-ova vlada prva uvela preferencijsko glasovanje na izborima za EU parlament", podsjetio je Mlakar.
Dodao je da preferencijalno glasovanje nije nužno bolje rješenje od postojećeg.
"Snižavanje izbornog praga i preferencijsko glasovanje nose niz problema, kojih danas možda nismo svjesni ni mi ni biirači. S obzirom da smo mi u nekom razvoju demokracije došli do toga da su još uvijek stranke odgovorne za vođenje politike, čini mi se da prepuštanje politike pojedinoj osobi, kako se to govori u prijedlogu udruge 'U ime obitelji', ne bi bilo dobro rješenje", kazao je.
Na primjedbu da su i neki čelnici HDZ-a podržali preferencijalno glasovanje, Mlakar je odgovorio kako je HDZ velika stranka i da nije za očekivati da svi članovi misle isto.
"Ali vjerujem kako svi mislimo da, ako mijenjamo izborno zakonodavstvo, onda to moramo napraviti sustavno, a ne parcijalno", rekao je Mlakar.
Podsjetio je da je HDZ u sklopu nedavnog pokušaja ustavnih promjena predlagao bolju poziciju za birače dijaspore, a sadašnje rješenje, po kojem hrvatski državljani izvan Hrvatske mogu glasovati isključivo u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i izabrati fiksno tri zastupnika nazvao je "rezultatom ucjene nekadašnje oporbe, predvođene SDP-om".
Podsjetio je da je takvo rješenje u Ustav ušlo 2010. i da je tadašnja Vlada na to morala pristati kako ne bi dovela u pitanje ulazak Hrvatske u EU.
Mlakar se zalaže za ujednačavanje izbornog sustava na državnoj i lokalnoj razini.
"Na državnoj razini, Vlada proizlazi iz parlamenta, a parlament glasuje o povjerenju Vladi, mada SDP i tu pokušava naći neke stramputice koje nisu dobre. Čelnici lokalne samouprave biraju se direktno i odgovaraju svojim biračima, a ne predstavničkim tijelima, a lokalna samouprava provodi se upravo putem predstavničkih tijela, što je karakteristika koju drže važnom sve europske zemlje koje imaju takav sustav", kazao je Mlakar.
Građani će svoje potpise moći dati na oko 2000 mjesta u Hrvatskoj.
Cilj je omogućiti da saborski zastupnici postanu više odgovorni biračima, onima koji im omogućuju da uđu u Hrvatski sabor i koje u Saboru trebaju zastupati, rekla je na konferenciji za novinare članica organizacijskog odbora Inicijative Željka Markić. Osim toga, dodala je, žele omogućiti da svaki glas birača jednako vrijedi.
Ustvrdivši da je Hrvatska dovedena do ruba bankrota, Markić je rekla kako za to dio odgovornosti snosi i negativna selekcija kadrova koji o zemlji odlučuju na svim razinama.
"Promjena izbornog zakonodavstva, ako tako odluče birači, omogućit će da u Hrvatski sabor ulaze ljudi koji imaju sposobnost a ne podobnost, ljudi koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina", poručila je Markić.
Član organizacijskog odbora i voditelj pravnog tima udruge Krešimir Planinić rekao je da tom inicijativom žele osigurati da Ustav, a time i zakoni Republike Hrvatske, pravednije urede izborni sustav prilikom odabira saborskih zastupnika, te demokratizirati političke stranke.
Planinić je istaknuo da će se građani potpisima o referendumu izjasniti za promjenu Ustava i zakona kojom bi se biračima omogućilo da svojim preferencijalnim glasom bez cenzusa sa liste za koju su glasovali biraju do tri kandidata.
Također bi se izborni prag s pet posto smanjio na tri posto, ujednačila bi se vrijednost glasova birača u izbornim jedinicama, glasovanje omogućilo dopisnim i elektroničkim putem, a ne bi bile dopuštene zajedničke predizborne liste dvaju ili više političkih stranaka.
Na upit o sličnoj inicijativi nevladine udruge GONG, Markić je pozvala GONG da podupre njihovu inicijativu i pomogne im u informiranju birača. Istaknula je kako se GONG i predsjednik Republike Ivo Josipović zalažu da se demokratizacija izbornog sustava provede na izborima za pet godina dok "U ime obitelji" želi promjenu već na predstojećim parlamentarnim izborima.
"Ovaj referendum će, ukoliko to građani žele, to i osigurati", kazala je Markić dodajući da referendum ne odgovara političkim kastama, a odgovara svima koji žele promjene u zemlji.
"To ne odgovara onima koji svoje pozicije u društvu dobivaju zahvaljujući političkim vezama. Nadam se da takvih u aktualnoj valsti i oporbi nema mnogo i da će u konačnici podržati referendumsku inicijativu", rekla je Markić.
Na pitanje zašto žele izborni model "zacementirati" u Ustavu, Planinić je rekao da su se ugledali na europsku praksu jer izborni model zapisan u Ustavu u Europi ima oko 19 država, a među njima Švicarska, Danska, Finska, Švedska, Irska i Luksemburg. (Hina)