U povodu 21. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ocijenio je da je u protekla dva desetljeća učinjeno mnogo na međunarodnom položaju Hrvatske, no nezadovoljan je izostankom gospodarskog rasta i kontinuiranim rastom broja nezaposlenih.
- Ono što je učinjeno u posljednjih nešto više od 20 godina odredilo je Hrvatsku. Rijetko je kada u tako kratko vrijeme u hrvatskoj povijesti učinjeno toliko mnogo - Hrvatska je izborila priznanje te je ponovno postavljena na kartu svijeta slobodnih naroda i država.
Izboreno je mjesto u brojnim važnim međunarodnim organizacijama, prije svega u Ujedinjenim narodima, postali smo članica NATO-saveza, a uskoro ulazimo i u Europsku uniju. Na Hrvatsku se danas gleda iz potpuno drukčije optike nego primjerice prije 20 godina. Postali smo prepoznatljiva zemlja.
Stoga su pomaci koje smo učinili, kada se gleda povijesno, značajan temelj za razvoj. To nam priznaju gotovo svakodnevno u razgovorima i strani diplomati, rekao je Leko.
Kao veliki neuspjeh naveo je pretvorbu i privatizaciju, ističući da nikako ne može biti zadovoljan gospodarskom i socijalnom situacijom.
- Nismo uspjeli ostvariti rast gospodarstva, a kontinuirano raste broj nezaposlenih. To nam ostaje kao zadatak da u najkraćem mogućem roku omogućimo daljnji razvoj Hrvatske na gospodarskom planu.
Volio bih da se utvrdi strateško usmjerenje Hrvatske, u kojem smjeru želimo da se ona razvija i na kojim ćemo područjima inzistirati kao najvažnijima za nas, za budući gospodarski razvoj, kazao je Leko.
Na opasku da se iz, primjerice, rasprave o zdravstvenom odgoju čini kako su podjele u društvu danas dublje nego ikada Leko je rekao: "Od ovakve rasprave ništa ne čujem, i to je sve što ću reći na tu temu".
Na pitanje može li se zakomplicirati ratifikacija pristupnog ugovora u Sloveniji zbog neriješenog pitanja Ljubljanske banke, ali i problema pred kojima se Janšina vlada našla nakon izvješća antikorupcijske komisije o nerazmjeru između stvarne i prijavljene imovine slovenskog premijera, Leko je odgovorio da vjeruje da će se pitanje Ljubljanske banke riješiti bilateralno, u duhu dobrosusjedskih odnosa, i to neovisno o postupku ratifikacije hrvatskoga pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. (Hina)