Legende Inuita ispričane tapiserijama

Judith Verney Burch, autorica izložbe (D. ŠIŠOVIĆ)
Judith Verney Burch, autorica izložbe (D. ŠIŠOVIĆ)

Nesvakidašnja izložba s drugog kontinenta i iz podneblja po svemu različitog od našeg otvorena je u Etnografskom muzeju Istre u Pazinu. "Kanadski Inuiti - drevni simboli u suvremenoj umjetnosti" izložba je moderne umjetnosti današnjih inuitskih umjetnika, ali su njihovi radovi nadahnuti drevnom tradicijom njihova naroda, iz vremena kada Inuiti (a to je noviji naziv za kanadske Eskime) nisu imali pismo, već su sveukupnu usmenu tradiciju bilježili likovnim izrazom.

Tapiserije i skulpture

Tapiserije i skulpture osnovni su oblici likovnog izraza inuitskih umjetnika, a prizori koji su na njima prikazani vezani su uz drevne legende u kojima se božanska narav osim prirodnim silama pripisuje i svim oblicima života koji su i današnjim Inuitima resursi za opstanak: kitovi, tuljani, sjeverni medvjedi, karibu jeleni, ptice. Zanimljivo je da su 1999. kanadski Inuiti dobili i teritorijalnu autonomiju kada je, izdvajanjem od Sjeverozapadnog teritorija nastala nova upravna jedinica nazvana Nunavut, površine jednake cijeloj zapadnoj Europi, ali naseljena sa svega 30.000 stanovnika. I bez ijedne ceste!

Ova je zanimljiva izložba u Pazin došla preko Dubrovnika, a nakon Pazina seli u Zagreb. Njena je autorica američka antropologinja Judith Verney Burch, koja je posjetiteljima otvorenja u pazinskom muzeju osobno interpretirala izložene radove.

"Divni su to ljudi, srasli s prirodom, od kojih ekološki pokreti mogu mnogo naučiti", rekla je Judith Verney Burch, ukazavši da su neki od zastupljenih umjetnika u svojim plemenima bili šamani, te da su izložene tapiserije - inuitske knjige. Zanimljivo je da se po vrsti i boji šavova na tapiserijama može prepoznati tko je autor pojedinog djela, jer šavovi su njihov autorski potpis.

Naočale od karibuove kosti

Uz tapiserije koje figurativnim prikazima interpretiraju pojedine inuitske legende, izložene su i skulpture koje su nadahnute stvarnim kamenim objektima koje Inuiti postavljaju u prirodi kao putokaze ili kao oznake gdje je pronađena hrana. Te se skulpture, koje podsjećaju na siluetu čovjeka, nazivaju inokshuk, i najpopularniji su likovni detalj inuitskog nasljeđa, korišteni su čak i u vizualima zimskih olimpijskih igara u Vancouveru. Izložene su i igračke, odjeća, te uporabni predmeti, među čime je zanimljivo izdvojiti posebno oblikovanu jaknu "amauti" koja straga ima veliku kapuljaču, ali ne kao pokrivalo za glavu, već u funkciji nosiljke za dijete; čak i dječje amauti jakne imaju takvu veliku kapuljaču čije korištenje djevojčice "vježbaju" noseći u njoj lutku ili psa. Neobične su i sunčane naočale napravljene od karibuove kosti, s tankim prorezom za oči, koji olakšava promatranje ogromnih površina pod blještavim snijegom.

Sličnosti kažuna i eskimskih iglua

Vođenje kroz izložbu prevodila je Janet Alilović, a izložbu je formalno otvorila kanadska veleposlanica u Hrvatskoj Louise LaRocque, zahvaljujući se pazinskom muzeju što je ugostio ovu fantastičnu izložbu, i poručujući da je Istra vrlo draga njenom srcu pa tu čak i dolazi na odmor. Autorica izložbe Judith Verney Burch je pak započinjući vođenje kroz izložbu rekla da se zaljubila u Hrvatsku i da su joj postave ove izložbe u Hrvatskoj velika radost.

Ujutro na dan otvorenja izložbe Judith Verney Burch vodila je s učenicima pazinske osnovne škole radionicu izrade mini-tapiserija od filca, i pritom je ustanovljeno da su u svom likovnom prikazu vrlo, vrlo slični istarski kažun i - eskimski iglu. (Davor ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter