Procjenjuje se da sezonski rad u poljoprivredi svake godine obavlja oko 100.000 radnika, od kojih velika vecina radi na crno, odnosno bez uplate poreza i doprinosa.
Ta se praksa sada mijenja jer su se nedavno pocele prodavati knjižice s ugovorom o sezonskom radu u poljoprivredi koji ce, prema izjavi ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsica, legalizirati privremene i povremene poslove u ovoj gospodarskoj grani. Tako bi masovno bježanje kroz vinograde i polja kad se pojave inspektori trebalo postati stvar prošlosti.
Buduci da se radovi u polju obavljaju istovremeno, i to u cijeloj Hrvatskoj, inspekcija nije bila ucinkovita u suzbijanju sive ekonomije. U tome bi sada trebao pomoci Zakon o poticanju zapošljavanja koji ce pojednostaviti nacin sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, a koji je specifican, odnosno, ovisi o vremenskim prilikama pa ponekad traje svega dan-dva ili pak duže, ali s prekidima. Upravo je to razlog, priznali su brojni poljoprivrednici, što im se ne isplati sklapati ugovore o radu sa sezoncima jer dok riješe sve papire i zaposle radnika, sadnja ili berba vec su obavljene.
Zbog toga je novim zakonskim rješenjem predvideno da se ugovor o radu sklapa na dnevnoj osnovi, da može trajati maksimalno do 90 dana tijekom kalendarske godine i ne mora biti u neprekinutom trajanju. Ugovor o sezonskom zapošljavanju zakljucivao bi se evidentiranjem dnevnog vaucera u knjižicu sezonskog radnika. Kupnjom dnevnog vaucera u FINI poslodavac uplacuje dnevne doprinose na najnižu osnovicu i to za mirovinsko, osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu i za zapošljavanje, dok dnevnicu ugovara izravno s radnikom.
- Radije cu placati 20 kuna takse dnevno i biti miran od inspekcije, nego imati radnike na crno, kazao je Emiliano Zohil iz Pomera koji se bavi uzgojem krumpira, salate i rajcice. I njemu je samom komplicirana dosadašnja procedura zapošljavanja jer sezonci u polju u pravilu rade manje od 20 dana. Kao i ostali njegovi kolege, sumnja da ce vauceri riješiti glavni problem u Istri - nedostatak radne snage, koja se onda uvozi iz drugih županija pa i država, pa inspektori na poljima imaju više posla zbog nelegalnog rada stranaca nego domacih.
Uoci jesenske berbe u poreckoj Agrolaguni, ciji se vinogradi i maslinici prostiru na više od tisucu hektara, s nestrpljenjem ocekuju da zažive promjene koje je najavio ministar.
- Imamo veliku potrebu za sezonskim radnicima, najviše u jesen, kada ih trebamo stotinjak, a tijekom ostalog razdoblja od 20 do 30. Kod nas nema rada na crno, sve radimo striktno po slovu zakona. Ako nam samo malo olakšaju proceduru zapošljavanja, a nezaposlenim osobama omoguce da lakše dodu do posla, to ce biti velika stvar, kazao je Bruno Legovic, tehnicki direktor Agrolagune, gdje sezonski radnik, ovisno o ucinku mjesecno zaradi od 3.500 do 4.000 kuna.
U Istarskoj županiji u ovoj djelatnosti radi izmedu 1.500 i 1.600 osoba, racunajuci i tvrtke, a poljoprivreda sudjeluje s oko sedam do osam posto u BDP-u Istre, saznajemo od Milana Antolovica, procelnika županijskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu.
- Ako eventualno i ima rada na crno, sigurno ga je najmanje u odnosu na druge županije. Nacin rješavanja ovog problema, koji nudi novo zakonsko rješenje, smatram jako dobrim i zasigurno ce omoguciti lakše nalaženje sezonske radne snage, kazao je Antolovic. (Maša JERIN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU