Od prošlog tjedna pa do 29. listopada u Gradu Puli, tocnije u odjelu za prostorno planiranje i graditeljstvo, zaprimaju se pisane primjedbe, prijedlozi i mišljenja na prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja grada Pule.
"Najprije se provodi prethodna rasprava na koju se pozivaju zainteresirani, uglavnom poduzeca zadužena za infrastrukturu, da daju svoja mišljenja i zahtjeve. Potom se mora organizirati javna rasprava na kojoj se, takoder, primaju primjedbe i zahtjevi gradana, a potom se, one koje su prihvatljive, uvrštavaju u prijedlog izmjena PP-a i takav se prijedlog šalje po suglasnosti nadležnim državnim tijelima, odnosno ministarstvima.
Kada stignu potrebne suglasnosti, prostorni dokument ide na Gradsko vijece na konacno usvajanje. Vjerujem da bi se konacni prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana trebao naci pred vijecnicima najkasnije do polovine 2011.", rekao nam je pulski gradonacelnik Boris Miletic.
Upitan hoce li se izmjene i dopune odnositi i na, više puta najavljivanu, legalizaciju bespravnog naselja Monte Turco, s obzirom na to da se nalazi upravo na prostoru obuhvata Prostornog plana, odgovorio je potvrdno, ali istovremeno i naglasio da se legalizacija nece odnositi na sve objekte.
"Cijela je ta zona sagledana pri sadašnjim izmjenama i dopunama. Medutim, nece sve biti legalizirano, jer je dio objekata izgraden unutar druge vodozaštitne zone. Stav Grada Pule je da, u dijelu gdje se može pomoci, da im se pomogne, ali te objekte unutar druge vodozaštitne zone nije moguce ni po zakonu legalizirati", odgovorio je Miletic.
Inace, Monte Turco je naselje bez pravnog statusa vec 13 godina. Prvi koji su zapoceli ozbiljniju gradnju u ovom naselju bili su izbjeglice iz bosanske Posavine i srednje Bosne. No, oko malih obiteljskih kucica koje su rješavale stambeno pitanje tih ljudi ubrzo su nikle sve vece zgrade i višekatnice koje su im doslovno progutale vidike, a vlasnici su sa svojim stecenim kapitalom stizali i iz inozemstva.
Gradnja, unatoc realnoj opasnosti da im nikada nece biti legalizirana, nije prestala tako da danas u naselju ima izmedu 250 i 300 kuca koje su gradene na poljoprivrednom zemljištu. I nikoga nije baš previše mucilo što se nalaze u drugoj i trecoj vodozaštitnoj zoni.
Koliki od njih ce se, nakon ove djelomicne legalizacije, ipak naci na popisu za rušenje, bit ce poznato vrlo skoro. Oni ostali, kojima ce se objekti legalizirati, morat ce platiti komunalni doprinos te potpisati s Gradom i ugovor o financiranju komunalne infrastrukture.