Istarska županija presporo rješava predmete vezane uz legalizaciju bespravne gradnje, a istarski gradovi rade neusporedivo bolje. Kritike su to i pohvale ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš koja je za nedavnog posjeta Istri kritizirala rad Županije rekavši da ima ispod 10 posto riješenih predmeta. Pritom je posebno istaknula Grad Vodnjan koji ima vrlo visok postotak riješenih predmeta.
Po zadnjem izvješću nacionalnog Registra riješenih zahtjeva, u Istri je trenutno najbolji Rovinj koji je dosegao kvotu od 27,4 posto, što je čak devet posto više nego što su imali početkom godine. No čini se da su najviše upregnuli zaposlenici labinske uprave jer u siječnju su imali svega 5,2 posto riješenih zahtjeva, a sada su došli na 25,6 posto. Znatno se popravio i Pazin koji je prije manje od pet mjeseci imao 17,6 posto riješenih predmeta, da bi sada došao na 24,7 posto, a pozitivni pomak bilježi i Pula koja je s 9,6 posto rješenja stigla na 15,1 posto no još je uvijek ispod tražene kvote.
I dok su svi veći gradovi u Istri mahom pokazali da se uz dobru ekipiranost i preraspodjelu posla u kratkom vremenu mogu postići rezultati, zanimalo nas je zbog čega je Istarska županija i dalje među lošijima u Hrvatskoj i ima svega 9,59 posto riješenih predmeta, kako pak navodi Registar na službenim stranicama Ministarstva graditeljstva.
Odgovorio nam je nadležni županijski pročelnik Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu samoupravu, prostorno uređenje i gradnju Marin Grgeta koji je kazao da je Županija primila 24.411 zahtjeva za ozakonjenje bespravno sagrađenih zgrada. Ističe da je dosad riješeno oko 2.700, a oko 2.650 ih je predano na rješavanje državnoj Agenciji za ozakonjenje nezakonito sagrađenih zgrada. No što je razlog tolikog kašnjenja, pitamo pročelnika Grgetu.
- Županija nije zaposlila dodatne ljude za rad na tim predmetima, ne zato što to nije željela, jer mjesta su predviđena u sistematizaciji i planirana u proračunu, već zato što država nije omogućila osnovne uvjete, unatoč brojnim izjavama deklaratorne prirode. Naime, natječaj je bio raspisan, ali je poništen, a činjenica je da nismo dobili nedvosmislen odgovor Ministarstva financija da li sredstva za plaće tih djelatnika ulaze u masu plaća, što je bitno radi poštivanja Zakona o proračunu jer postoji ograničenje od 20 posto izvornih prihoda koje se može trošiti na plaće.
- Osim toga, od početka ove godine država je županijama prestala isplaćivati sredstva za plaće onih djelatnika koje su županije preuzele od države 2007. godine, a u našem slučaju radi se o višemilijunskom iznosu, kazao je Grgeta. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TSIKANOM IZDANJU.