Posljednji dan prošle godine, 31. prosinca, bio je zadnji rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata koji su već otprije dobili rješenja za rušenje.
Upravo tog posljednjeg dana mnogi su pohrlili u gradske pisarnice. Velika gužva bila je tako i u pulskoj pisarnici gdje je, kako neslužbeno doznajemo, prošlog petka bilo puno više stranaka nego inače, oko 130, od kojih je većina došla upravo zbog legalizacije.
Po riječima pročelnika Upravnog za prostorno uređenje Giordana Škuflića u Puli su, po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. godine, zaključno s 31. prosinca zaprimljena ukupno 603 zahtjeva, a po Zakonu iz 2011. godine 149 zahtjeva.
Istaknuo je da još nije poznato za koliko je zgrada (od predanih zahtjeva) građevinska inspekcija donijela rješenje o uklanjanju. Prema slobodnoj procjeni, rekao je Škuflić, radi se o oko 60 posto takvih građevina.
- Smatramo da će određeni broj zahtjeva još stići poštom, a ako su zahtjevi pošti predani do 31. prosinca prošle godine, smatra se da su predani u roku, bez obzira na to kada ih gradska pisarnica zaprimi, rekao je Škuflić.
Na pitanje što će se dogoditi s onim građevinama čiji vlasnici nisu predali zahtjeve za legalizaciju u roku Škuflić je odgovorio da objekte za koje postoji rješenje o uklanjanju, a za koje vlasnici nisu pravodobno podnijeli zahtjev neće biti moguće ozakoniti te će građevinska inspekcija biti dužna nastaviti postupak radi prisilnog uklanjanja.
Drugim riječima, te će se građevine sigurno rušiti. Procjenjuje se da u Puli ima oko tisuću nezakonitih građevina. (N. SOFTIĆ, P. SOFTIĆ-MEHEMDOVIĆ)
Legalizacija košta, no bar ostaje krov nad glavom
Vezano uz troškove ozakonjenja zgrada, podsjetimo, nelegalni graditelji moraju prvenstveno platiti javna davanja, a to su komunalni i vodni doprinos.
Kako su nam svojevremeno pojasnili iz nadležnog odjela, visina tih doprinosa ovisi isključivo o broju kubičnih metara građevine te o njezinoj namjeni - je li stambena, poslovna, pomoćna, gospodarska i slično.
U to se trebaju ubrojiti troškovi izrade projektne dokumentacije i dokazivanja o udovoljavanju zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Primjerice, za nelegalnu građevinu od oko 400 kvadrata geodetski snimak (radi ucrtavanja kuće, usluge geodeta) iznosi oko dvije tisuće kuna, oko 100 tisuća kuna komunalni doprinos, od 35 do 40 tisuća kuna vodni doprinos te naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.