Nakon 1. siječnja 2013. više neće biti moguće da osoba bude osuđena na zatvorsku kaznu samo zato što je uhvaćena s džointom u ruci ili da iza rešetaka završi ovisnik kod kojeg je policija pronašla par grama heroina. Naime, početkom sljedeće godine starta novi Kazneni zakon koji posjedovanje droge za vlastite potrebe iz kaznene prebacuje u prekršajnu sferu. Kazneni zakon dosad je za posjedovanje droge propisivao do šest mjeseci zatvora, a uskoro će se kao prekršaj samo novčano kažnjavati od pet do 20 tisuća kuna.
Ove nove zakonske odredbe izazvale su brojne reakcije u javnosti. Jedni se boje da će dekriminalizacija upotrebe droge postati okidač, posebice među mladima, da s manje straha nabavljaju i koriste drogu. Druga, liberalnija struja, pak smatra da je ovo tek prvi korak prema nužnoj legalizaciji droga, posebice lakih, a što bi državi dalo kontrolu nad njihovim korištenjem i distribucijom kao što je već slučaj s prodajom alkohola.
Intencija je pak Zakona, objašnjavaju nadležni u Vladinom Uredu za suzbijanje zloporabe droga, osuvremenjivanje kaznenog prava koji odustaje od kažnjavanja "stila života" a u što spada skitnja, uživanje alkohola, uživanje droge, bavljenje prostitucijom i slično. Nadalje, cilj je i rasterećenje sudstva i državnog odvjetništva kako bi se oni, umjesto na konzumente droge, fokusirali na dilere i organizirani narko kriminal.
Tridesetogodišnjak iz Pule koji od svojih studentskih dana marihuanu koristi povremeno, kako kaže, "rekreativno", smatra da je dekriminalizacija dobar početak, pogotovo ako se ostvare najave da će više biti kažnjavani dileri, ali da se na tome ne smije stati.
- I dileri marihuane su dio kriminalnog miljea, a to što će korisnik preko njih doći do droge je također problem koji dekriminalizacija neće riješiti. Prema tome, to je stavljanje zakrpe na nešto što pušta i nastavlja puštati sve dok ne dođemo do legalizacije marihuane. Tada bi država preuzela funkciju dobavljača i držala pod kontrolom konzumente droge. Hrvatska ne bi bila prva država koja to čini, kaže ovaj Puljanin kojem smo iz opravdanih razloga sakrili identitet.
O dekriminalizaciji, ali isto tako o sve češćim zahtjevima za legalizacijom lakih droga razgovarali smo s Varjom Bastiančić, predsjednicom udruge Institut iz Pule koja se godinama predano bavi prevencijom ovisnosti i radom s ovisnicima. I sama je prije puno godina prošla pakao droge, a dvije je godine provela u zatvoru zbog krađe koja je počinila zbog ovisnosti.
- Često znam reći kako su mnogi koji su dospjeli u zatvor upravo tamo ispekli svoj zanat do kraja i naučili sve ono što možda ranije nisu znali. Moje iskustvo, nakon gotovo osam godina, govori kako do kraja 2011. godine imamo tek jednu mušku osobu i jednu žensku osobu koji su prestali uzimati droge, u pitanju je bio heroin, nakon kazne zatvora.
Često govorimo o tome kako su zatvori prepuni sitnih i malih kriminalaca, preprodavača, a kako su pravi igrači još uvijek na slobodi, i to je istina, kaže Bastiančić.
Vezivanje dekriminalizacije upotrebe droge s legalizacijom nekih vrsta droga smatra vrlo problematičnim. Načelno je protiv, a naviše zbog toga što je hrvatski mentalitet različit od onog, primjerice, u Nizozemskoj gdje se marihuana legalno prodaje u coffee shopovima.
- U Nizozemskoj je nezamislivo da odrasli, a kamoli djeca, konzumiraju alkohol na ulici, oni su disciplinirani, drugačije odgajani i nemamo puno toga zajedničkog, ističe naša sugovornica.
Stoga smatra da bi legalizacija droge u Hrvatskoj poslala sasvim krivu poruku mladima, a to je da je biti "naduvan" skroz u redu, da to ne škodi i nije nikakva prepreka ako si u životu voliš malo "popušiti".
- Iskreno, ne želim da mi djeca rastu u državi gdje je normalno biti napušen, i ako se mene pita, svakog bih trgovca i ugostitelja koji adolescentima prodaje alkohol bezuvjetno ostavila bez posla, napominje Bastiančić. (Piše Maša JERIN)
CIJELI TEKST ČITAJTE U PRILOGU ZOOM.