Otkako se pocelo javno sve cešce govoriti o štetnosti štednih (fluorokompaktnih) žarulja, pocelo se sve više voditi racuna o vrsti rasvjete koju cemo postaviti u svoj radni prostor, a još više u stanove.
Prije par godina energetski strucnjaci su naveliko upucivali potrošace na kupovinu štednih žarulja i izbacivanje iz upotrebe onih s klasicnom žarnom niti. Takve su preporuke stizale i od "zelenih", koje su izmanipulirali veliki proizvodaci štednih žarulja koji su uspjeli s tržišta Europske unije istisnuti klasicnu žarulju.
Do kraja ove godine u EU-u se više nece moci kupiti žarulja sa žarnom niti, niti ona od 40 vati, koja je još dozvoljena. Zahvaljujuci lobistima, zakonodavstvo je pocelo regulirati cak i podrucje izbora obicnih lampadina.
U Hrvatskoj se još uvijek na policama mogu naci klasicne žarulje svakojakih snaga, no pitanje je do kada. Prema informacijama iz tvrtki koje se bave rasvjetom, predstavnici proizvodaca štednih žarulja otkupili su vece kolicine klasicnih žarulja i na hrvatskom tržištu.
Dakle, nakon što je pocela masovna upotreba štednih žarulja pocela su stizati upozorenja o njihovoj štetnosti po zdravlje. Izmedu ostalog, doznajemo da potonje sadrže manje kolicine žive, pa u slucaju da se razbiju, prostorija se mora prozraciti. Takoder moraju se odlagati kao posebno opasan elektronicki otpad.
Podsjetimo da su berlinski znanstvenici još prije godinu dana utvrdili da štedne žarulje emitiraju fenol, naftalen i stiren - otrovne i potencijalno kancerogene spojeve. Izraelski su pak znanstvenici upozorili da štedne žarulje emitiraju bijelo dnevno svjetlo i time ometaju lucenje melatonina, odgovornog za niz procesa u organizmu.
Boja svjetlosti jako je bitna pri lucenju hormona, posebice kod žena, a prikladne su boje žuta i narancasta. Plavicaste boje kakve daju fluorescentne žarulje remete san. Fluorescentne žarulje takoder sadrže malu kolicinu žive i potencijalno su štetne. Potonje proizvode titrajucu svjetlost, što se ne zapaža golim okom.
Suprotno štednim žaruljama, žarna nit klasicne svjetiljke daje toplu i jarku svjetlost, ali je neprihvatljiva zbog vece potrošnje energije. Dio energije žarne niti, doduše, pretvara se u toplinsku, što zimi i ne smeta previše. Halogene žarulje, koje takoder imaju žarnu nit, nešto su ekonomicnije po potrošnji.
Upravo igrajuci na kartu potrošnje energije veliki su proizvodaci štednih žarulja dobili prevlast na tržištu. No, ne zadugo.
- Premda su zasad skupe, sve ce više biti u upotrebi LED žarulje, doznajemo od Korada Korlevica. Najštedljivije su od svih navedenih, dugovjecne, daju prirodnu svjetlost, a k tome nisu opasne po zdravlje.
U usporedbi s klasicnom žaruljom, sa žarnom niti od 60 vati, LED žarulja snage od šest do osam vati daje istu svjetlost, ali košta od 60 do 130 kuna. Isto svjetlo daje štedna žarulja od 11 vati, a košta od 30 do 50 kuna.
Prema rijecima Arsena Brecevica iz pazinske tvrtke Lux, vec sada LED žarulje imaju slicnu toplinu svjetlosti kao i klasicne. S obzirom na ocekivani rast cijene struje, ulaganje u najštedljivije LED žarulje relativno se brzo isplati. One su za sada još skupe, ali se ocekuje njihovo daljnje pojeftinjenje.
Na pitanje što kupci danas najviše traže, Brecevic odgovara da traže štednu rasvjetu, ali obracaju pažnju i na financijske okvire. Dizajneri pak zbog toplih boja traže klasicne žarulje sa žarnom niti kakva je i halogena.
- Boja svjetla je bitna za obavljanje poslova, a regulacijom razlicitih žarulja u prostoru može se pratiti prirodna boja dnevnog svjetla. Oko podneva svjetlo je najbjelje, a prema veceri postaje crvenkasto, pojašnjava Brecevic. Nocu je najlakše prilagoditi se na boju vatre ili svijece.
Nezaustavljivo navire nova tehnologija, svakim danom sve jeftinija, koja ce poremetiti racune monopolistima.