Većina u saborskom Odboru za pravosuđe podržala je danas Vladin prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, kolokvijalno zvanog "lex Perković", kojim će se od 1. siječnja izvan snage staviti odredba kojom je primjena Europskog uhidbenog naloga ograničena na kaznena djela počinjena do 7. kolovoza 2002. godine.
Vladajući su odbili prijedlog grupe zastupnika iz HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatskih laburista da se "lex Perković" u potpunosti stavi izvan snage, kao i prijedlog nezavisne Jadranke Kosor, koja je zatražila da se izbriše isključivo odredba s vremenskim ograničenjem. Za njezin prijedlog glasao je samo Vladimir Šeks (HDZ).
Vladin prijedlog branio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je rekao da mu "nije jasno čemu toliko žestoka rasprava u javnosti o toliko perifernom pitanju kao što je datum stupanja zakona na snagu". "To nije bitka, tu nema pobjednika ni poraženih. To je dijalog i bit će toga sigurno još. Od početka smo se u ovoj priči prema EU-u postavili u podređeni položaj. Znam, to je mentalitet, dugo smo pregovarali pa smo navikli na to da čim dođe nešto iz Bruxellesa mi prvo pitamo koliko visoko moramo skakati i toliko i skačemo", poručio je Miljenić.
Prijedlog oporbenih zastupnika obrazložio je Davorin Mlakar (HDZ), koji je zatražio vraćanje zakona iz 2010., koji je Europska komisija smatrala dogovorenim. "Predložili smo takav zakon da bismo vam pomogli da ne tonete dublje u probleme, jer ne možete nasilnom politikom diktirati rad pravosudnih tijela", rekao je Mlakar. Pozvao je Vladu da, ako ne želi prihvatiti prijedlog oporbe, izmijeni vlastiti prijedlog tako da se Europski uhidbeni nalog bez spornih ograničenja primijeni odmah.
SDP-ovac Peđa Grbin upozorio je, međutim, da bi prihvaćanje oporbenoga prijedloga Hrvatskoj stvorilo nove probleme, jer zakon prije lipnja nije bio usklađen s nizom europskih direktiva i odluka.
"U lipnju, kad ste donosili ovaj zakon s 82 izmjene, on je stupio na snagu odmah, a sada mijenjate jedan članak i on stupa na snagu tek 1. siječnja. Zašto, osim ako je istina da želite svoju katastrofu prikriti izmjenama Ustava i interveniranjem u Kazneni zakon da biste krivicu prebacili na dugoga", uzvratio mu je Mlakar. Naglasio je da će HDZ, dok se ne riješi pitanje stupanja "lex Perković" na snagu, biti protiv promjena Ustava kojima SDP predlaže ukidanje zastare za teška ubojstva.
Njegov stranački kolega Vladimir Šeks ministra je pitao zašto je zastara, koja je do lipnja bila fakultativni, postala obligatorni razlog odbijanja izručenja. "I gdje je taj konkretni njemački uhidbeni nalog koji je došao u Hrvatsku? Gdje je došao i kada? Po mojim informacijama, na sudovima se ne nalazi? Gdje je nestao, ne čovjek kako kaže Bare, nego nalog", pitao je Šeks ministra.
Aludirao je na uhidbeni nalog kojim je Njemačka zatražila izručenje nekadašnjeg dužnosnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića, optuženog da je organizirao ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) zanimalo je, pak, koliko je uhidbenih naloga došlo u Hrvatsku, za koja kaznena djela, jesu li ljudi koje se traži u Hrvatskoj te koliko je Hrvatska izdala uhidbenih naloga. Miljenić je odgovorio da je u Hrvatsku do danas stiglo 125 europskih uhidbenih naloga, 52 osobe iz tih zahtjeva ne nalaze se u Hrvatskoj, u devet slučajeva su zemlje koje su slale zahtjeve odustale od njih, 27 zahtjeva je realizirano, a po 25 naloga ne može se postupati dok je na snazi vremensko ograničenje. (Hina)