O hrvatskom izdanju časopisa Le Monde diplomatique (LMD), predstavljenom sinoć u pulskoj knjižari Petit, govorili su glavni urednik Stipe Ćurković, izvršna urednica Andrea Radak te novinari Igor Lasić i Rade Dragojević.
Organizatori predstavljanja su istarski ogranak Hrvatskog društva pisaca i knjižara Petit, a moderator je bio Nenad Popović, koji je kazao da su franšize LMD-a u svijetu visoko cijenjene te da te novine donose sadržaje o kojima srednjestrujaški mediji ne pišu.
Napomenuo je da bi LMD trebao biti referentno štivo i našoj političkoj eliti koja je needucirana i uglavnom fokusirana na lokalne i regionalne probleme. Radak je prisutne podsjetila da je LMD u hrvatskoj izlazio od 2004. do 2009. te da je od tada bilo pokušaja za ponovno dobivanje licence za te novine, no to je uspjelo tek njihovoj medijskoj zadruzi KopMedija.
- Osnovani smo u srpnju prošle godine i pripremali smo se osam mjeseci da bismo zadrugu postavili na noge i uredili prvi broj. Zadruga nam dopušta da provodimo pluralizaciju u organizacijskom obliku, što je ujedno i neodvojivo od sadržaja koji objavljujemo. Sve su redakcije inače hijerarhijski organizirane, no sama forma zadruge to ne dopušta. Deset nas je krenulo u taj projekt i svatko od nas je uložio svoja sredstva, kazala je Radak.
Dodala je i da se u Ministarstvu kulture trenutno radi nova medijska strategija koja ide u pravcu u kojem ide KopMedija i koja bi trebala pogodovati slobodnijem novinarstvu, s naglaskom na utjecaju novinara pri odabiru glavnog urednika i uređivačke politike.
Glavni urednik Stipe Ćurković je kazao da je LMD projekt koji se protivi parohijalizmu kao negativnom tipu narcizma.
- Mnogi se lokalni procesi mogu bolje razumjeti u komparativnoj maniri jer pravo je pitanje koliko se običnih ljudi i političkih aktera razumije u povijesne i političke procese. Mi nismo tako posebni da bi naše patologije bile samo naše - a kao primjer mogla bi nam poslužiti situacija u Sloveniji, Latviji ili Grčkoj. Intelektualci su naša prva ciljana publika, a nakon njih političari, no jedino ako su spremni na ovaj tip analize.
Sam sastav redakcije također nije tipičan jer ga osim novinara sačinjavaju i intelektualci i ljudi iz aktivističke scene. Odabir glavnog urednika koji ne dolazi iz novinarstva glavni je prilog toj tezi, kazao je Ćurković.
Svi govornici su se složili da je medijska slika u Hrvatskoj, glede slobode novinarstva i sadržaja koji se u medijima plasira, u najmanju ruku katastrofalna te da se u ni kojem slučaju ne smije podcjenjivati čitalačka publika. Nuditi im gluposti jer su gluposti ono što čitatelji žele nije istina te je u krajnju ruku i pogubno za same medije, zaključili su. (piše B. VINCEK)