Latvija, već neko vrijeme vodeća zemlja EU-a u smislu gospodarskog rasta, postaje 1. siječnja 2014. osamnaesta članica eurozone, što se pripisuje odvažnim reformama latvijske vlade, iako veći dio stanovnika smatra da su reforme postignute nauštrb njihovih plaća i radnih mjesta.
Latvija, mala baltička zemlja u kojoj živi nešto više od dva milijuna ljudi, godine 2009. je bila suočena s recesijom, a vlada je potom uvela stroge mjere štednje koje su uključile kresanje plaća, proračuna i velika otpuštanja u državnom sektoru.
Bila je najjače pogođena krizom od svih europskih zemalja u razdoblju 2008. - 2010. kada je BDP pao čak 25 posto.
No, već u 2011. i 2012. je ostvaren rast veći od pet posto, čime se pokazala kao najbrže rastuća ekonomija u Europskoj uniji. U trećem tromjesečju ove godine rast je procijenjen na 3,9 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, a Latviju je za samo 0,2 postotna boda kao najbrže rastuće gospodarstvo prestigla Rumunjska (4,1 posto).
Deset godina nakon ulaska u Europsku uniju i dvadeset i dvije godine nakon uvođenja latsa, nacionalne valute na koju su građani itekako ponosni, Latvija će uvesti euro. Za ulazak u eurozonu Latvija je morala ispuniti kriterije iz Maastrichta - među ostalim proračunski deficit, javni dug i inflaciju - a podaci pokazuju da je u tome bila iznimno dobra.
Iz konvergencijskog izvješća objavljenog u lipnju, kojim je Europska komisija potvrdila da je Latvija spremna usvojiti euro 1. siječnja 2014., vidi se da je ta zemlja postigla visok stupanj održive ekonomske konvergencije s eurozonom.
Po izvješću, inflacija u Latviji 12 mjeseci prije toga bila je 1,3 posto, znatno ispod izračunate referentne vrijednosti od 2,7 posto. Proračunski deficit, koji je 2010. godine bio 8,1 posto BDP-a, 2012. je pao na 1,2 posto, što je znatno niže od praga od tri posto. Javni dug krajem 2012. iznosio je 40,7 posto, što je ispod gornje granice maastrichtskih kriterija od 60 posto.
Latvijska valuta lats sudjeluje u tzv. ERM II mehanizmu od svibnja 2005. Ulaskom u taj mehanizam Latvija se obvezala da neće dopustiti fluktuacije valute veće od raspona od +/- 1 posto. Dugoročne su kamatne stope u tzv. referentnoj godini iznosile 3,8 posto, ponovno ispod praga.
Iako je zbog svega toga u srpnju dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, ispitivanja javnog mnijenja uporno pokazuju da se tome veseli tek manjina Latvijaca. Prošli mjesec objavljeni su rezultati ispitivanja javnosti po kojima prelazak na euro podupire samo 20 posto građana, dok je potpora u rujnu bila 24 posto.
Po vodećoj tvrtki za ispitivanje javnog mišljenja SKDS-u, uvođenju eura protivi se 58 posto građana, u odnosu na 52 posto iz rujna. Udio onih koji kažu da su neutralni ili neodlučni iznosi 22 posto.
Premda je nakon rezultata ankete u rujnu premijer Valdis Dombrovskis, koji trenutno vodi tehničku vladu jer je dao ostavku zbog tragedije s urušavanjem supermarketa Maxima, izražavao uvjerenost da će se potpora povećavati s približavanjem datuma ulaska u eurozonu, to se očito nije dogodilo i Latvijci i dalje nisu oduševljeni dolaskom eura.
Da bi odagnali strahove građana vezane uz porast cijena u tijeku razdoblja prebacivanja na euro, u Latviji je u srpnju ove godine pokrenuta kampanja Fair Euro Introducer koja je pozvala trgovce da se obvežu da neće pokušati izvući osobnu korist pri zamjeni valute, da će poštivati pravila konverzije te dati potrebnu pomoć klijentima. (M. TAUŠAN/Hina)