Oštre kritike vlastitoj udruzi uputio je u petak prof. dr. Slobodan Lang, predsjednik Hrvatske mreže Zdravih gradova, na godišnjem skupu te organizacije što je netom završio u Porecu. Okupilo se 70-ak strucnjaka iz Zdravih gradova i županija diljem Hrvatske, a središnja tema bila je skrb o starijima i nemocnima. Nakon što su sudionici jedni drugima predstavili dostignuca i razlicite modele pomoci starijima, Lang je na završnom plenarnom sastanku ukazao na tamnu stranu ovog podrucja.
Prvu packu dobili su domacini iz poreckog Zdravog grada i Istarske županije jer na skup koji tematizira stare nisu pozvali nikoga iz starije populacije. "Nedopustivo je da oni, koji su tema rasprave, ne cuju o cemu mi razgovaramo. Imaju pravo sudjelovati i cuti, a ne da ih samo posjetimo u poreckom starackom domu", negodovao je Lang. Uslijedila je oštra kritika na racun radova predstavljenih tijekom dva dana sastanka HMZG-a.
- Temeljni položaj starih ljudi u Hrvatskoj je neravnopravnost, a nijedan rad se time nije bavio, svi su govorili o akcijama i programima skrbi! Neravnopravnost starih je tema koju se ne može preskakati. Takoder, nitko se nije pozabavio nacinom na koji stari ljudi doprinose zajednici, kako je obogacuju i osnažuju. Život u starijoj dobi je sve dulji, na nama je da iskoristimo taj potencijal i prepoznamo da se radi o novom stanovništvu, doseljenicima u današnji svijet koji ce obogatiti društvo, a ne biti na teret, kazao je predsjednik HMZG-a.
Kada su mu replicirali da stariji nisu izostavljeni, vec je skup zamišljen kao interna koordinacija o politici i cak biznisu oko brige za starije, Lang je odbio predsjedavati takvim susretom. Naglasivši da ljudi nisu biznis, ustao je s cela stola i, na iznenadenje svih, premjestio se medu sudionike.
Ipak, kritika i oštriji start nisu utjecali na daljnji tijek rasprave, koja je polucila niz konkretnih prijedloga i smjernica za daljnji rad Zdravih gradova. Pokazalo se da vecina sudionika smatra da staracki domovi nisu pravo rješenje za trecu dob jer samo mali postotak starije populacije doista treba institucionalnu skrb. Umjesto toga, valja raditi na prevenciji, samozbrinjavanju, zadržavanju tjelesnih i mentalnih sposobnosti te sustavnoj pripremi za starost, što se u razvijenim zemljama provodi vec 20 godina.
Pokazalo se, naime, da narocito muškarci teško podnose prelazak u mirovinu, koji je kod njih nerijetko povezan s osjecajem da su preko noci postali nebitni. Sustav starackih domova ocijenjen je kao izrazito nepravedan, ne samo zbog nejednakih cijena u državnim, gradskim i privatnim domovima, vec i malverzacija koje omogucuje kod prijema imucnijih pojedinaca po povlaštenoj cijeni.
Na tragu takvih promišljanja, Koprivnica ce uskoro po nizozemskom modelu graditi prilagodene objekte u kojima ce stariji moci potpuno samostalno živjeti i ugovarati usluge prehrane i pranja rublja, umjesto da su okruženi silnim aparatom ljudi koji se o njima brinu. Slicno tome, Punat na otoku Krku po modelu javno-privatnog partnerstva planira kamp za starije, a moglo se cuti i o doškolovanju u trecoj dobi, koje ce omoguciti rad i zadržavanje socijalnih kontakata i nakon odlaska u mirovinu.