Ministar financija Boris Lalovac izjavio je danas da su članovi Vlade jedinstveni u namjeri rezanja proračunskih rashoda te da se provođenje njihove dubinske analize ne radi zbog zahtjeva Europske komisije već zbog "nas samih".
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna, koja bi trebala rezultirati ukupnim smanjenjem javne potrošnje i učinkovitim trošenjem proračunskog novca, a Lalovac je u izjavi novinarima nakon sjednice kazao da je "Vlada jedinstvena u rezanju troškova".
"To radimo zbog nas", naglasio je Lalovac dodavši da je Vlada i ranije radila rezove. Ističe pritom da ukupno 7 milijardi kuna iznose troškovi kamata, sanacije zdravstva i participacije za članstvo u Europskoj uniji.
"Što znači - da nismo rezali deficit bi bio još veći. Mi smo na razini deficita od 15 milijardi kuna sa svim tim dodatnim troškovima. Znači, rezali smo i ovo će biti kontinuirano još godinu, dvije, tri", kazao je ministar. Rekao je da će se strukturne mjere nastaviti s mjerama iz dubinske analize, a proračun za 2015. bit će sastavljen s tim mjerama, "kao da će biti provedene".
Dubinskom analizom rashoda državnog proračuna bit će obuhvaćeni rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna, subvencije, sustav zdravstva, poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te porezni rashodi. Za svaki od tih rashoda Vlada osniva povjerenstvo. Lalovac objašnjava da će se "češljati" svaki trošak, svaka kuna kako bi se vidjelo koji je utjecaj na gospodarstvo.
"Pedeset milijardi je pod dubinskom analizom, uštede koje očekujemo su pet milijardi kuna u dvogodišnjem, trogodišnjem razdoblju. Imamo tri mjeseca da to sastavimo", rekao je Lalovac.
Hrvatski dug dosegnuo 252 milijarde kuna, 77 % BDP-a
Javni dug Hrvatske dosegnuo je u drugom tromjesečju 252,7 milijardi kuna ili 77 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je 664 milijuna kuna ili 0,4 postotna boda veći dug nego u prethodnom tromjesečju, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata.
Kako napominje europski statistički ured, podaci o hrvatskom javnom dugu su privremeni jer još traje proces usklađivanja obrade podataka. U ponedjeljak je Državni zavod za statitiku (DZS) objavio da je dug opće države u Hrvatskoj na kraju 2013. iznosio blizu 250 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, što je prema novoj ESA 2010 metodologiji 8,6 postotnih bodova više u odnosu na prethodnu procjenu, jer su u obuhvat opće države, među ostalim, uključene Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb. Primjenom nove metodologije ESA 2010, konsolidirani dug opće države porastao je od 2010. do 2013. godine u prosjeku za 27 do 29 milijardi kuna godišnje.
"Dug opće države promijenio se isključivo zbog povećanja obuhvata podsektora središnje države, čime su primljeni krediti tih jedinica ušli u obuhvat duga", objavio je DZS u sklopu listopadskog izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države izrađenom po novoj metodologiji ESA 2010. Na kraju ove godine konsolidirani dug opće države mogao bi, prema projekcijama Ministarstva financija, iznositi 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a. (Hina)