Kako se neslužbeno doznaje, danas će se ministar financija Boris Lalovac sastati s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem kako bi razgovarali o daljnjim eventualnim koracima prema bankama, koje su najkasnije jučer zaduženima u švicarskim francima imale obavezu poslati prijedlog izračuna konverzije kredita u euro i prijedloge aneksa ugovora o kreditu.
Hoće li sankcionirati banke koje su, prema tvrdnjama zaduženih, prekršile Zakon o potrošačkom kreditiranju, bit će poznato danas. Sve su banke, njih osam koje su nudile kredite u CHF, u zakonskom roku, koji je istekao jučer, svojim klijentima poslale izračune konverzije.
Radna skupina koju je Ministarstvo financija osnovalo zajedno s Udrugom Franak analizira dosad pristigle anekse ugovora i izračune konverzije, kao i to jesu li sve banke objavile kalkulatore na temelju kojih je konverzija izračunata, i na kojima klijent može provjeriti svoj izračun. Rezultati analize trebali bi biti proslijeđeni HNB-u na daljnje postupanje, o čemu će Lalovac vjerojatno danas i razgovarati s Vujčićem. U slučaju kršenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, kako je još ranije poručilo ministarstvo, prema bankama će biti poduzete zakonom predviđene sankcije, a zakon navodi novčane kazne od 80.000 do 200.000 kuna po prekršaju, odnosno konverziji ili aneksu ugovora.
Udruga Kreditnih dužnika (KREDA), koju su osnovali bivši članovi udruge Franak, objavila je jučer priopćenje u kojem je pobrojala sve navodne nezakonistosti primijećene u poslanim izračunima konverzije, odnosno aneksima ugovora. Kako navode, banke konverziju ne provode transparentno, prema zakonu, jer je uočen niz nepravilnosti.
Prvi i najveći problem, navode, jest nemogućnost klijenta da provjeri povijesno kretanje kamate na euro kredite. Ministarstvo financija i HNB, kažu u KREDA-i, nikad nisu objavili te podatke pa klijenti banaka danas ono što im banke nude nemaju s čim usporediti, odnosno provjeriti jesu li izračuni banaka vjerodostojni i točni. Kako dodaju, na zahtjev da objavi povijesno kretanje kamata, iz HNB-a je dužnicima odgovoreno da raspolažu samo s kretanjem kamata od 2011. godine naovamo.
Nadalje, KREDA navodi i to kako neke banke nude nerealno visoke kamate na euro kredite, dok u ponudi za nove kredite imaju puno niže stope, a podsjećaju i na odredbu u nekim aneksima ugovora u kojima stoji kako će u slučaju rušenja zakona na Ustavnom sudu ti aneksi postati ništetni, odnosno stavljeni izvan snage. Dogodi li se to, slijedi povratak na izvorni ugovor o kreditu, što je neprihvatljivo, zaključuju u udruzi.
Navode i to da Zakon o potrošačkom kreditiraju izričito kaže kako se dužnika u konverziji ne smije dodatno financijski opterećivati, dok se u prijedlozima aneksa zahtijeva njegova solemnizacija kod javnog bilježnika, bez napomene tko ju je dužan platiti – banka ili dužnik. Riječ je o trošku koji se kreće od tisuću, do oko tri tisuće kuna. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)