S ministrom financija Borisom Lalovcem razgovarali smo na dan kad je počela primjena zakona koji je odredio pravila za konverziju kredita iz švicarskog franaka i kad je HDZ predstavio svoj izborni program. Iako je na liniji s bankama napeto, prvo je pitanje bilo što misli o gospodarskom dijelu programa iz konkurentskog tabora.
- Kad se vratimo unatrag četiri ili pet mjeseci, i iz Vlade i iz HDZ-a se govorilo o strukturnim reformama. Ni jedni ni drugi više ne spominjete reforme, nego dajete obećanja.
- Nije tako, mi smo izabrali sporiji put smanjenja rashoda i to smo od početaka govorili - da nećemo lomiti preko koljena, ali da ćemo smanjivati deficit. Podaci od 30. rujna ove godine dokazuju da imamo najmanji deficit od 2009. godine, odnosno da imamo primarni suficit od 1,8 milijardi kuna.
Dobra početna baza
- Onda platimo kamate pa smo u dubokom minusu.
- Da, platimo kamate, ali znamo zašto su kamate, one su i zbog HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture, HAC-a, HC-a, javnih poduzeća. Centralna država je u minusu zbog mirovinskog sustava. Kad znate koliki je to minus, država još dobro i stoji. Ona je u problemima i zbog preuzetih dugova brodogradnje od 9 milijardi i preuzimanja 5 milijardi duga iz zdravstva. Središnja država bila je 30. rujna u deficitu od 7,1 milijardu kuna.
U rebalansu je planiran deficit od 12, 5 milijardi kuna, ali ako do kraja godine svaki mjeseci bude u minusu milijardu kuna, to je oko 10 milijardi kuna deficita središnje države. Deficit konsolidirane države ovisit će i o tome kako će se pojedine stvari tretirati po europskom modelu, ali bit će ispod 15 milijardi.
- To je ispod pet posto BDP-a, ali je i još uvijek daleko od onoga što nam je Komisija postavila u Proceduri prekomjernog deficita.
- Da, ali ako gospodarski rast u trećem kvartalu bude oko tri posto i ako se to nastavi, te ako materijalni rashodi budu manji od planiranog, a vjerujem da hoće, imamo dobru početnu bazu da u 2016. godini nastavimo smanjivati rashodovnu stranu proračuna. Nikada nismo govorili o radikalnim rezanjima rashoda, uvijek smo govorili da smo izabrali sporiji put koji neće "rasturati" društvo. A ipak smo s tri-četiri milijarde kuna primarnog deficita došli do primarnog suficita, što je bitno jer to traži i Komisija. Ima prostora za daljnju racionalizaciju u velikim sustavima, poput MUP-a ili obrazovanja.
Morat će biti još značajnijih promjena u javnim poduzećima. Otvorit će se pitanje refinanciranja dugova Hrvatskih cesta, morat će se zaustaviti u potpunosti davanje jamstava za HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i ostala javna poduzeća. Otvoreno je pitanje i dalje je mreža škola i bolnica, no to su osjetljiva područja i tu se promjene ne rade za jedan mandat.
- Je li vas strah posljedica "zakona o konverziji", barem po prvim reakcijama na tržištu novca?
- Ne. Smatram da je pravedno da se ljude izjednači s onima koji su digli kredit u eurima i da se ta agonija završi.
- Vlada je poručila da ljudi mogu riskirati kod ulaganja, sklapati ugovore za koje misle da su za njih bolji, pa ako se pokaže drukčije, država će poništiti te ugovore.
- Nije tako. Radi se o tome da su brojne institucije zakazale kad je "švicarac" ulazio u zemlju. Austrijska nadzorna tijela su građane upozoravala, povlačila neke poteze, a u Hrvatskoj je to bio dobar proizvod. Ne žalim nikoga prozivati za ono to je prošlo, ali država mora štititi svoje građane. Građani nisu špekulirali, ne možete to tako okarakterizirati.
Pandorina kutija
- Posljedica konverzije bi mogla biti rast eura i problemi za još 200 tisuća zaduženih u toj valuti.
- HNB ima instrumente za reakciju. Mi dobivamo novi izvor za eure iz europskih fondova. Tu je dobra turistička sezona, ovih je dana bila uplata BAT-a za TDR. Nitko me ne može uvjeriti da trenutno eura nema, kako se to želi prikazati.
- Ne bojite se da ste ovim otvorili Pandorinu kutiju i da je pitanje kakve će biti posljedice sljedećih mjeseci, možda i godina?
- Pandorina kutija je sto njihovih prijatelja koji su dobili šest milijardi kuna kredita i ne vraćaju ih, ali oni o tome ne govore.
- To je druga priča. Time ne možete dokazivati da je Vladina odluka bila dobra.
- To je najvažnija priča. Jedna od banaka Hrvatskoj "ispusti" četiri milijarde minusa, šest milijardi "ispuste" samo na sto građana, preko dvije milijarde kuna kredita dali su tvrtkama s nepostojećim prihodima i bez zaposlenih. To su problemi, pa se ja pitam zašto oko toga ne dramatiziraju jednako kao oko građana koji i dalje žele uredno plaćati svoje kredite. Kad je švicarac ulazio u Hrvatsku, nitko nije spominjao pitanje tečaja, nitko nije govorio kako je to utjecalo na tržište. Nešto se trebalo događati i kad je franak ulazio u Hrvatsku.
- Možda zato što se to nije događalo preko noći, nego u deset godina.
- Da, ali tada nitko nije govorio o utjecaju na tečaj, a valjda ga je trebalo biti ako su banke unijele sav taj švicarac na tržište.
- Ako banke dobiju ustavnu tužbu, država će se suočiti s plaćanjem odštete.
- To bi bilo zanimljivo da Ustavni sud kaže, iako još ne znam ništa o tim tužbama, da je sto posto saborskih zastupnika bilo u krivu i da nijedan ne poznaje Ustav. Neka Ustavni sud radi svoj posao, to zapravo neću komentirati, ali ako se u bitnome promijeni ovaj zakon, ići ćemo drugim instrumentima. To može biti porez na kreditnu aktivu banaka, ali to će u konačnici biti puno skuplje za banke.
- Zamislite situaciju u kojoj Ustavni sud sruši zakon, ili on padne na međunarodnoj arbitraži, banke traže obeštećenje i za pola godine imamo kaos.
- Kaos vlada šest godina i netko je morao uvesti reda. Ako bismo se vratili na takvo stanje, građani bi taj kaos plaćali 15 do 20 godina. Mi smo ponudili rješenje za taj kaos. Ako nastanu bilo kakvi pravni problemi sjest ćemo i ponovno donijeti rješenje u korist građana.
Istina, ne demagogija
- Poruke o zločestim bankama koje iznose novac iz Hrvatske zvuče baš kao najprozirnija demagogija.
- Na žalost zvuče kao istina, a ne demagogija. Čak sam bio blag.
- Banke su tu da svojim vlasnicima stvaraju profit, to je realnost, nisu banke socijalne ustanove.
- Ne bi trebale biti ni lihvarske ustanove.
- Zar su naše banke u nekom trenutku bile lihvarske?
- Apsolutno, i građane od toga nitko nije godinama štitio. Na to je upozorio i kardinal Josip Bozanić, na određeni dio lihvarenja, a oni su mu odgovorili da pazi što govori. Pametnome dosta. (Razgovarala Jagoda MARIĆ)