Prema najnovijim podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode, lani je ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj narasla za visokih 15 posto. Lani su se naviše gutale tablete za smirenje Normabel i Helex. Posegnuti za nekim sredstvom za smirenje u naše se doba doima vrlo jednostavnim, a precesto i bezopasnim.
Lijecnici, posebice opce prakse, olako propisuju recepte kada im u ordinaciju dode pacijent koji se žali na stres, anksioznost, napetost, a cemu je izložen sve veci broj gradana i cemu kumuju gospodarska kriza u zemlji i opca nesigurnost.
Tamnu stranu njihove preceste i kontinuirane upotrebe opisao je dr. Ante Ivancic, predsjednik Županijskog povjerenstva za suzbijanje zloporabe droga, lijecnik u Zavodu za javno zdravstvo.
- Upravo sedativi mogu dovesti do najgore vrste ovisnosti. Kad postanete ovisni o sedativima, u pravilu ostajete ovisni do kraja života, istice Ivancic.
- Tijekom krize osobe koje koriste droge, poput heroina, proživljavaju užasne bolove, ali skidanje sa sedativa, osim što je bolno, može dovesti do smrti, život je tim ljudima zaista ugrožen, može nastupiti teški epilepticki napad, u opasnosti je da kolabira citav živcani sustav, napominje Ivancic.
Upozorava da su cesto kombinacija alkohola i tableta za smirenje, ili pak opojnih droga i sedativa, uzrok velikog broja smrtnih slucajeva.
Psihijatar Dragutin Breški, voditelj psihijatrije u Opcoj bolnici Pula, upozorava na opasnosti koje može dovesti pretjerana upotreba sredstava za smirenje kao što su Apaurin ili Normabel, Praxiten, Lorsilan ili Lorazepam, Helex…
- Anksiolitici su lijekovi koji služe za smanjenje napetosti, nervoze, anksioznosti, strepnje, straha, pa i otklanjanje bolova. Opasnost pri upotrebi svih ovih lijekova jest da mogu dovesti do ovisnosti. Potrebno je najmanje svaka tri mjeseca promijeniti anksiolitik da se ne bi stvorila ovisnost, veli Breški.
Prema preporukama lijecnika, anksiolitike bi se trebalo što je moguce više izbaciti iz upotrebe te umjesto njih uvesti antidepresive.
- No, bez obzira na to o kojem se lijeku radi, on nije dovoljan u lijecenju psihickih problema. Naime, ne postoji pilula srece, objašnjava Breški.
- Statistika brojnih službi koje se bave ovom problematikom govori o velikom porastu psihofizickih poremecaja i bolesti, a najveci porast bilježe depresivni poremecaji. Smatra se da su glavni krivac za to zahtjevan tempo života, neadekvatni emocionalni stavovi u obiteljima, a i traumatski dogadaji kao gubitak bliskih osoba, kao i teške stresne situacije.
Na porast depresivnih stanja utjece i porast nezaposlenosti, posebice ako je rijec o osobama u pedesetima koje se, kada izgube posao, vrlo cesto osjecaju izgubljenima, što može biti okidac anksioznih ili depresivnih poremecaja, upozorava Breški.
VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.