- Hrvatska je na granici pucanja energetskog sustava - sami proizvodimo 12, a trošimo 18 TWh elektricne energije godišnje, a do 2020. godine iz sustava nam zbog starosti izlazi još 1.200 MW instalirane snage u elektranama.
Više nije bitno što bismo mi htjeli jer nam gori pod petama. Sve ono što nam se dešava oko Plomina, pa i Omble, pokazuje da smo duboko u zakašnjenjima, kazao je u utorak prvi potpredsjednik Vlade Radimir Cacic otvarajuci prvu konferenciju o energetskoj buducnosti, u organizaciji tjednika Lider.
Proizvodnja sirove nafte, kazao je, u Hrvatskoj je od 2005. do 2010. smanjena za cetvrtinu, dok se bilježi i 16-postotni pad prerade nafte u domacim rafinerijama. Dodao je da je proizvodnja domaceg plina s 2,9 milijardi kubika u 2007. pala na 2,7 milijardi kubika u 2010. zato što su, istaknuo je, izostala i ulaganja u domaca polja.
- Nevjerojatno je da do sada još nismo shvatili da Hrvatska ne može drugima ostaviti da misli o njenoj sudbini jer drugi, takva su pravila igre, misle samo na vlastite interese. Ne može o našim interesima misliti ni francuska, ni talijanska niti austrijska, ili bilo koja druga strana kompanija, kazao. To može biti samo, zakljucio je, hrvatska država.
Poljaci su, dodao je, na pola puta da izgrade svoj LNG, dimenzija slicnih onome koji bi trebao 2016. godine niknuti na Krku. Poljska u svojoj energetskoj strategiji ima zacrtan sjeverno-južni plinski koridor koji bi od Poljske išao preko Ceške, Slovacke i Madarske do Hrvatske, što znaci da bi se poljski LNG, koji ce biti gotov 2014., mogao povezati s hrvatskim 2016.
Kad su i drugi novi proizvodni kapaciteti u pitanju, Cacic je kazao da "laici misle da je plin savršenstvo, a elektrana na ugljen pravi užas, što nije tocno". I on je tako mislio, veli, dok ga nisu postavili za ministra gospodarstva. "Onda su mi objasnili da to baš i nije tako, pri cemu je, dodatno, ugljen unatrag dvije godine poskupio za osam, a nafta i plin za 250 posto", nastavio je Cacic.
- Da dode do poskupljenja struje, možda cemo poceti malo i misliti, a ne samo lupati bedastoce, kao što se cesto cini, zakljucio je i tu temu.
Osvrnuo se zatim na ukupna ulaganja u energetiku, u koju bi Hrvatska do 2020. trebala uložiti 15 milijardi eura. Kako je priznao, to znaci da bismo svake godine trebali uložiti oko dvije milijarde eura, pri cemu sada nismo niti na jednoj cetvrtini tog godišnjeg ulaganja.
Primjedbu je poslao i u EU, koja velike hidroelektrane ne svrstava u proizvodne kapacitete na obnovljive izvore energije. Da je tako, Hrvatska bi svoj cilj o udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji vec ostvarila.
- I dijete bi zakljucilo da su hidroelektrane kapaciteti na obnovljive izvore, no EU velike HE ne priznaje kao obnovljive izvore energije, i dalje se nema što reci. EU želi prodati svoju tehnologiju u koju je uložio, za male HE, i ako je tako, mi tu trebamo isto tražiti svoje mjesto, naglasio je Cacic.