Glazba je dobra za zdravlje, znali su to još i drevni Grci, Indijanci, lijecnici u Otomanskom carstvu... Moderna medicina posjeduje dokaze da muzika može smanjiti visoki krvni tlak, depresiju i nesanicu. A terapeutska snaga glazbe danas je posebno popularna kod tretiranja oboljelih od Alzheimerove bolesti kod kojih znacajno smanjuje tjeskobu i agresivnost.
U zadnjih nekoliko desetljeca utvrdilo se da je lagana, umirujuca glazba u pravilu dobra za zdravlje dok bucna šteti. Lagana glazba, posebno klasicna ili ona koja sadrži zvukove iz prirode, poboljšava kognitivne sposobnosti, imunološki sustav, snizuje krvni tlak, opušta mišice, regulira hormone stresa, poboljšava raspoloženje i jaca izdržljivost.
Bach, Mozart i talijanski majstori poput Vivaldija i Scarlattija posebno su zdravi. A ne treba ni smetnuti s uma da dirigenti spadaju u profesionalce s najdužim životnim vijekom.
Bavite li se glazbom aktivno, uceci sviranje nekog instrumenta ili pjevanjem u zboru imat cete još vece koristi. Uceci svirati povecat cete kvocijent inteligencije, a svirate li instrument poput saksofona, flaute, trube ili klarineta povecat cete i kapacitet pluca.
Glazbu možete koristiti i kako bi se uspavali. Naše tijelo prati biološki ritam, a ako imamo uhodanu rutinu i zdrave rituale prije spavanja tijelo ce se naviknuti i pripremiti za san. Puštajuci umirujucu glazbu prije spavanja izazvat cete automatski poriv za spavanje.