Nakon osnivanja Lokalne akcijske grupe (LAG) središnje Istre 2011. i sjeverne Istre u srpnju ove godine, potpisan je sporazum o osnivanju LAG-a Labinštine, u tijeku je i osnivanje LAG-a Poreštine, danas se pak u Vodnjanu održava osnivačka i izborna skupština LAG-a Južne Istre. Potonji će obuhvaćati područje grada Vodnjana te općina Barban, Fažana, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat. Sve spomenute općine južne Istre već su na svojim vijećima donijele odluku o pristupanju LAG-u, a njihovi predstavnici i svi zainteresirani stanovnici bili su na tri seminara u organizaciji AZRRI-ja na kojima su se pobliže upoznali sa svrhom i ciljem osnivanja LAG-a. Budući da bi početak funkcioniranja LAG-ova trebao uvelike biti od pomoći samim mještanima, a mnogima još uvijek nije jasno o čemu se točno radi, o lokalnim akcijskim grupama razgovarali smo s dr. sc. Eziom Pinzanom, koordinatorom osnivanja LAG-a južne Istre i pročelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo i EU-projekte Grada Vodnjana.
- Strateški plan ruralnog razvoja Istarske županije koji je donesen 2008. godine predviđa osnivanje LAG-ova na području naše županije. Kroz LAG-ove se sada prvi put definira model suradnje jedinica lokalne samouprave između njih samih te s ostalim udrugama, zadrugama, obrtnicima, poduzetnicima, predstavnicima civilnog društva te pojedincima s njihovog područja, dakle dolazi do pravog javno-privatnog partnerstva. Bitno je naglasiti da je učešće predstavnika jedinica lokalne samouprave u upravnim tijelima LAG-a ograničeno na 20 do 50 posto te da se potiče uključivanje ostalih subjekata u upravna tijela, a posebice žena, kojih mora biti najmanje 30 posto, te mladih, što njima omogućuje aktivno kreiranje politike razvoja nekog područja. Glavni cilj LAG-a je izrada zajedničke lokalne razvojne strategije, komunikacija i djelovanje svih subjekata u cilju poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima, objasnio je Pinzan.
LAG-ovi postoje u cijeloj Europi već odavno i značajni su pokretači razvoja ruralnih područja EU-a kroz LEADER pristup (Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva). Ovaj koncept inicirala je Europska komisija kao instrument za razvoj ruralnih područja kroz strukturni fond za razvoj poljoprivrede EU-a pa su u tu svrhu u razdoblju od 2007. do 2013. godine bile na raspolaganju 2,2 milijarde eura.
U Hrvatskoj je trenutačno registrirano oko 40 LAG-ova i svaki dan osnivaju se novi. Osnivanjem LAG-ova koncentriraju se i sve bitne informacije na jednom mjestu pa tako pravovremeno pruža informacije o natječajima za dodjelu financijskih sredstava EU-a, savjetuje u svezi kandidiranja projekata, procjenjuje i odabire projekte koji će dobiti pisma preporuke LAG-a, tj. koji su u skladu s lokalnom razvojnom strategijom. Projekti s preporukom LAG-a dobivaju 30 od ukupno 100 bodova kod ocjenjivanja kandidiranih projekata za sredstva IPARD-a, uzmemo li u obzir da projekti kojima se odobravaju bespovratna sredstva obično prolaze sa 75 do 80 bodova, ti su bodovi od presudnog značaja.
U Sloveniji, primjerice, u kojoj je 97 posto teritorija pokriveno LAG-ovima izuzevši gradove s više od 25 tisuća stanovnika koji ne mogu osnovati ovakve udruge, nakon ulaska u EU, od 2007. do 2013., imaju na raspolaganju 33 milijuna eura. Iz tih je sredstava, primjerice, LAG Kopra organizirao veliki Jazz Festival s nekoliko nastupa u svakoj jedinici lokalne samouprave koja je njegova članica. U Italiji, pak, u mjestu Sutrio nedaleko od austrijske granice udružilo se nekoliko partnera, vlasnika starih kuća na tom području, koji su dobivenim sredstvima obnovili 17 objekata i pretvorili ih u "raspršeni hotel" s 80 kreveta, a sve objekte vodi jedna tvrtka za upravljanje. U Grčkoj su dobili po 70 posto bespovratnih sredstava za obnovu i očuvanje tradicijskih obrta. (Patricija SOFTIĆ-MEHMEDOVIĆ)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU.